Zamislite ovaj dogovor: Date nekome 10 maraka, a on vam vrati 9 maraka za deset godina. Na to ne biste pristali, zar ne!? Možda niste išli u Harvardovu poslovnu školu, ali vam je jasno da stvari ne bi trebale tako funkcionisati.
No, upravo na ovom principu zasniva se ogroman dio globalnog duga, a zaduživanje s negativnom kamatom postaje sve raširenija pojava širom svijeta.
Investitori širom svijeta uložili su čak 15 hiljada milijardi dolara u državne obveznice s negativnim kamatama, što znači da će povratiti manje novca nego što su u njih uložili. To čini čak četvrtinu globalnog tržišta državnih obveznica, prema podacima Deutsche Bank.
Ova pojava nije zaobišla ni našu zemlju. BiznisInfo podsjeća da se Federacija BiH u posljednje vrijeme nekoliko puta zadužila po negativnoj kamatnoj stopi.
Zašto se ovo dešava?
Naime, investitori su zabrinuti za stanje globalne ekonomije i sve više ulažu u državne obveznice čak i kad one nose negativan prinos. Kako sve više novca odlazi na kupovinu državnih obveznica, tako pada i njihova cijena, često ispod nule.
Drugim riječima, oni plaćaju vladama da čuva njihov novac, a to s druge strane samo podstiče zaduživanja država.
Američki CNBC piše da ovo nije dobar znak i da ugrožava način na koji bi svjetska ekonomija trebala funkcionisati. Naime, ovo podstiče države da se još više zadužuju sve dok taj dug ne postane prevelik i nemoguć za održavanje, nakon čega će se kamate vratiti u normalu i vjerovatno će se morati dizati porezi da bi se dug servisirao.
Lista krivaca za ovaj fenomen je dugačka, a investitori krive poteze centralnih banaka, američko-kineski trgovinski rat, promjene u globalnoj demografiji itd.
Mnoge centralne banke, naime, smanjuju referentne kamatne stope kako bi podstakle zaduživanje i ekonomski rast.
BiznisInfo.ba