Sav potencijal društveno odgovornog poslovanja postao je očit u vremenu COVID-19, kada je korporativni sektor pružio podršku široj zajednici da lakše prebrodi krizu izazvanu pandemijom.
No koncept društveno odgovornog poslovanja ne treba ograničiti samo na podršku korporativnog sektora zajednici a društvena odgovornost mnogo je više od sponzoriranja događaja. Ona je prisutna u svakom segmentu poslovanja i ponašanja i u budućnosti će biti od egzistencijalnog značaja za kompanije, smatra Adis Hasaković, stručnjak za korporativno i političko komuniciranje i vlasnik firme Media Content Management (MCM) koja se bavi strateškim komuniciranjem.
– Sve je društvena odgovornost. Živimo u svijetu u kojem više nema tajni. Sve je javno. Onako kako se ponašamo, radimo, šta su nam ciljevi, motivi, čemu stremimo, to nas sve skupa određuje. Naša ne samo “slika” u javnosti već realna pozicija i ono što mi zaista jesmo određena je našom komunikacijom. Komuniciram, dakle postojim. Svoditi danas pojam društvene odgovornosti isključivo na podršku zajednici bilo bi po mom mišljenju jedno usko, odnosno ograničeno shvatanje značaja egzistencije i razvoja kompanija. Kažu da kompanije liče na svoje ljude, ja mislim da kompanije danas određuje način na koji posluju ali i komuniciraju. Kreirati nove vrijednosti, i pri tome čuvati dignitet i integritet kompanije, dakle biti od koristi svima, u budućnosti će imati sve veći značaj. Potrošačima već sada nije svejedno kakav stav imate na primjer prema političkom populizmu, ekstremizmima, siromaštvu ili govoru mržnje. Stvari će se u vremenu koje je pred nama samo još više diferencirati. Jasan stav, javno opredijeljenje, za ili protiv civilizacijskih vrijednosti, bit će od egzistencijalnog značaja za kompanije, po mom mišljenju – kaže za BiznisInfo Hasaković.
Bh. kompanije danas vode znanto više računa o društveno odgovornom poslovanju nego prije 10 ili 20 godina, smatra Hasaković koji kroz MCM sarađuje s velikim brojem domaćih kompanija.
– Primjerice, prije nekoliko godina naša agencija zajedno sa partnerima bila je uključena u realizaciju kampanje “STOP govoru mržnje”. Razgovarali smo tada sa najmanje stotinu biznismena i direktora marketinga koji su dali podršku našoj kampanji, i svi oni artikulirali su govor mržnje kao jednu od najvećih prepreka normalnom poslovanju. Drago mi je da se svijest o društveno odgovornom poslovanju pomakla u tom smislu sa pukog “sponzoriranja” ka izazovima koji uistinu opterećuju društvo. Ekologija, znanje, održivi razvoj, očuvanje mentalne higijene, zdrav život, istrajavanje na društvenim vrijednostima, postaju sve važniji i u našem društvu. Budemo li istrajavali na ovim bitnim temama, iskorijenit ćemo i siromaštvo, i riješiti mnogobrojne socijalne probleme – smatra Hasaković.
A mogu li velike kompanije doprinijeti razvoju zajednice kroz pomoć malim kompanijama i proizvođačima? Koliko je bitno da velike kompanije (trgovački lanci, građevinske kompanije, prerađivačka industrija, i sl) koriste domaće resurse u smislu odabira podizvođača i dobavljača, kako bi doprinijeli razvoju domaće ekonomije?
– Mislim da se ovo pitanje dotiče neke vrste “ekonomskog patriotizma”. Naši klijenti istrajavaju na tome, i postoje projekti poput “BH Korpe – Hoše komerca” domaćeg trgovačkog lanca sa najdužom tradicijom kod nas, koji kontinuirano i predano rade na tome. Ovo je već četvrta godina kako pružaju šansu svim domaćim brendovima da se bolje pozicioniraju i ostvare bolju prodaju. Posebnu pomoć u tom smislu Hoše komerc pruža malim kompanijama koje tek počinju. Sami potrošači veoma dobro reaguju na ovakve promocije, i to je po mom mišljenju pravac u kojem bismo se trebali kretati. Također, tu je i AS Holding sa svim svojim mnogobrojnim brendovima kao što je Klas, Vispak, Tuzlanska solana, Oaza, itd., a čije kompanije preferiraju domaće dobavljače. Svugdje gdje postoji mogućnost nabavke od domaćih proizvođača oni to i čine. Veliki će najviše pomoći malima ako im pruže šasnu. Bilo bi sve puno bolje da je to masovna pojava. Ali evo, tu postoji prostor da se stvari još unaprijede – poručuje Hasaković.
Kupovina domaćih proizvoda
Jedna od kompanija koja kroz društveno odgovorno poslovanje nastoji pružiti podršku društvu je i Konzum.
Haris Arnautović, rukovoditelj Službe marketinga ovog trgovačkog lanca kaže kako Konzum u skladu sa strategijom svog razvoja i poslovanja podržava projekte koji su usmjereni na opštu dobrobit društva a posebno unapređenje lokalnih zajednica.
– Obzirom na cjelokupno stanje u društvu, naš je fokus pružanje pomoći ugroženim kategorijama prije svega djeci bez roditeljskog staranja, teško oboljelim, te starim i nemoćnim koji su uz to u teškoj finasijskoj situaciji. Sretni smo jer u našoj misiji imamo dugoročne partnere sa kojima činimo da oni kojima je to prijeko potrebno dobiju odgovarajući vid podrške i pomoći. Pojedini projekti su poznati javnosti, a jedan dio pomoći lokalnim zajednicama pružamo bez medijske pažnje jer ne želimo da se taj vid djelovanja komercijalizuje. Vjerujemo da ćemo u skladu sa mogućnostima kompanije i dalje pružati značajan podsticaj razvoju i jačanju sredine u kojoj poslujemo – kaže Arnautović.
Konzumova poslovna opredjeljenost značajnim dijelom usmjerena je i na podršku malim domaćim proizvođačima i manjim lokalnim firmama od kojih Konzum kontinuirano otkupljuje domaće proizvode.
– Posljednjih nekoliko godina aktivna je marketinška kampanja Volim domaće, koja je prošle godine nadograđena te je pod sloganom “Kupujmo domaće jer domaće se voli jače” napravljen dodatni iskorak i time značajno povećan otkup domaćih proizvoda. Predstavnici Konzuma realizovali su niz posjeta domaćim proizvođačima u cilju jačanja saradnje što je dalo dobre rezultate u vidu poboljšane prezentacije domaćih proizvoda i povećane dostupnosti na policama Konzuma. Ovaj vid podrške Konzuma kao jednog od vodećih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini je konkretan pomak na izgradnji još boljih međusobnih odnosa sa malim proizvođačima i podsticaj za njihovo jačanje čime indirektno pomažemo unapređenje i razvoj domaće privrede – kaže Arnautović.
A o tome koliko je značaj velikih kompanija i njihove saradnje s domaćim proizvođačima govori i primjer Opštine Sokolac.
Kako nam je kazao načelnik ove opštine Milovan Bjelica, na Sokocu je u proteklih šest mjeseci proizvedena rekordna količina mlijeka i od nje sada živi više od 220 porodica. Mlijeko sokolačkih mljekara orkupljuju kompanije koje lokalnoj zajednici daje određenu vrstu sigurnosti.
Sigurnost za lokalnu zajednicu
– Sa područja opštine Sokolac 220 poljoprivrednih proizvođača prodaje tržišne viškove mlijeka. Sokolački mljekari su u proteklih šest mjeseci mljekarama predali 1.659.800 litara sirovog mlijeka, što je za oko 253.800 litra više u odnosu na isti period prošle godine, a prošla godina bila rekordna sa ukupno prodatih 3.152.000 litara. Ovo nije ukupna proizvedena količina mlijeka, jer zbog povećane proizvodnje dio mlijeka otkupljivači nisu ni mogli da preuzmu od svojih kooperanata. Dio se koristio za proizvodnju kajmaka i sira, uključujući i brendirani Romanijskki skorup kajmak, čije je geografsko porijeklo zaštićeno i time se stekla mogućnost izvoza u zemlje EU. Sve ovo povrđuje da je u proteklih šest mjeseci na Sokocu proizvedena rekordna količina miljeka – kazao je za naš portal Bjelica.
Navodi kako su stanovnici Sokoca i Romanije vrijedni i predani ljudi, odgovorni proizvođači mlijeka ali i svega što stvaraju i proizvode.
Kada je riječ o poljoprivrednim proizvođačima, konkretno o mljekarima, oni žele sigurnost u otkupu i u isplati.
– Kada smo uspjeli da spriječimo monopol jedne kompanije povećali smo cijenu otkupa, a to se odrazilo i na povećanje broja grla kod postojećih proizvođača, te je podstaklo i druge da započnu sa proizvodnjom mlijeka. Sada preko 220 porodica živi od proizvodnje mlijeka, kada tu dodamo i ostale vidove stočarstva, poput od proizvodnje mesa dobijamo jasniju sliku o značaju ovih aktivnosti u ukupnoj ekonomskoj slici na području naše opštine. Prisustvo kompanija koje posluju u više lokalnih zajednica, kao i internacionalnih ili multinacionalnih korporacija svakoj privredi daje određenu vrstu sigurnosti, donosi nove tehnologije, nove informacije, podstiče nadmetanje sa sobom i sa drugima – zaključuje načelnik Bjelica.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
