Rijeka, Osijek, Pula, Zabok, Poreč, Opatija, Samobor, Labin, Rovinj, Ivanec, Vinkovci, pa i Zagreb… Pozamašan je popis gradova u Hrvatskoj koji u ovoj novogodišnjoj noći nisu imali vatromet, na što su se gradske vlasti odlučile na inicijativu udruženja Prijatelji životinja. (Sličan plan već najavljuju i neki gradovi u BiH).
Neki od njih time su čak prekršili već potpisane ugovore s dobavljačima ili usmene dogovore, na temelju kojih su firme u pirotehničkom biznisu nabavile opremu, angažirale radnike, isplanirale prihod bez kojeg su sada ostale.
Pirotehnička udruženja stoga razmatra pravna sredstva kojima žele zaštititi svoja prava na obavljanje djelatnosti koju im omogućuje Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, saznaje Poslovni dnevnik.
Pročitajte još:
- Osiguran je novi investicioni ciklus od 3,6 milijardi KM za Koridor 5C kroz BiH, kreće realizacija velikih projekata
- Ovo je lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini
- Dok mnogi napuštaju BiH, ovaj biznismen je doselio i donio kapital
Štaviše, radi se o jednom od najstrožijih zakona u Evropi koji je, tvrde sagovornici iz branše, na žalost već izazvao predviđen procvat crnog tržišta i rast zloupotrebe opasnih eksplozivnih naprava, a sve je rezultat potpunog ignoriranja struke i nedostatka edukacije javnosti.
Zabrana vatrometa samo je još jedan korak u tom smjeru, kaže za Poslovni dnevnik Tihomir Sokolić, sekretar Pirotehničkog udruženja i suvlasnik firme Jorge pirotehnika.
– Odluka nema ni pravnog ni stručnog uporišta i nema veze s pravima životinja, već s manipulacijom i političkom promocijom. Vatromet od par minuta ne izaziva nikakvu štetu, to se izvodi profesionalno i po svim sigurnosnim standardima, prilagođeno okolišu i uvjetima – kazao je.
Tako u Zagrebu, recimo, uvijek bude manji vatromet, jer se izvodi u gusto naseljenom području s vrha nebodera, i to je zato jedan od najtiših vatrometa. Istovremeno, u danima oko Nove godine i u noći dočeka pucalo se na veliko iz koječega, a sudeći po silini detonacija pucalo se zabranjenim, neprovjerenim sredstvima nabavljenim na crnom tržištu, koje cvate više nego ikad, kaže Tihomir Sokolić, piše Poslovni dnevnik.
