Vlasti BiH baš i nemaju nekog posebnog razloga za hvaljenje da su poboljšale vitalne ekonomske parametre u državi uzmu li se u obzir hirurški precizne konstatacije iz Izvještaja o napretku BiH koji je sačinila Evropska komisija, piše Avaz.
Kako otkriva ovaj izvještaj, vlasti BiH pojačale su svoju opredijeljenost za tržišno orijentirane reforme, ali “stalni i dugotrajni sporovi među vlastima koje učestvuju u ovom procesu doveli su do značajnih zastoja i snažno remete djelotvornost ekonomske politike”!
Evropsku komisiju, kako se naglašava, naročito zabrinjava neproporcionalno korištenje zakasnjelih investicija u svrhu smanjenja potrošnje. Također, tvrde da je ekonomski rast i dalje otporan, ali je još prenizak da bi doveo do primjetnog poboljšanja životnih uvjeta za građane.
– Otpornost privatne potrošnje je vjerovatno uzrokovana stabilnim prilivom doznaka radnika i poboljšanjem realnog viška prihoda, čemu je doprinijela niska inflacija i povećana zaposlenost. Čini se, međutim, da su domaće i strane investicije i dalje slabe zbog lošeg poslovnog okruženja, ali i zabrinutosti za dugoročnije perspektive rasta – tvrdi se u izvještaju Evropske komisije.
Donosimo najvažnije odrednice pregleda ekonomske dijagnoze Evropske komisije, koje vlasti BiH moraju uzeti u obzir.
Cijene
registracije preduzeća su neznatno smanjene, međutim, sveukupno gledano, broj i trajanje postupaka potrebnih za ulazak ili izlazak s tržišta proizvoda su još visoki i čine državu manje konkurentnom.
Nadzor
finansijskog sektora naročito trpi zbog iscjepkanosti i nedovoljne nadležnosti i resursa. Međunarodni rang države po poslovnom okruženju je veoma nizak.
Neformalna ekonomija
procjenjuje se na 30-50 posto BDP-a i ima centralnu ulogu, omogućavajući tako neregistrirana radna mjesta i prihode, te narušavajući konkurenciju i osnovicu za oporezivanje i doprinose za socijalno osiguranje. Zbog toga su stope poreza i doprinosa za socijalno osiguranje više nego što bi to inače bilo potrebno. To dovodi do značajnog poreznog opterećenja rada, koje ometa formalno zapošljavanje i ima negativan utjecaj na međunarodnu konkurentnost države.
Količina kredita
banaka privatnom sektoru je i dalje mala, naročito krediti korporacijama. Udio kredita od banaka u BDP-u je nizak i krajem 2015. godine je bio 59 posto. Uz to, kreditiranje sporo raste, uglavnom zbog slabog kreditiranja privatnih korporacija.
Čak 85 posto dugo nezaposlenih osoba
Što se tiče registrirane nezaposlenosti, kako se navodi, ona je smanjena, te iznosi 42,9 posto, što je i dalje visok procent. Međutim, kako je istaknuto, posebno brine visoki postotak dugo nezaposlenih osoba, od nekih 85 posto od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje.
Dalje se navodi da je došlo do blagog smanjenja visokog broja nezaposlenih mladih, koji iznosi oko 62 posto, te se ukazuje na to da je trajno velika razlika između učešća žena i muškaraca u kvoti zaposlenih u omjeru 32,1 posto – 54,9 posto, što ukazuje na to da su uvjeti na tržištu rada i dalje nepovoljni za žene.
Zastoj u privatizaciji
– U procesu privatizacije u Federaciji, započetom 1999. godine, i dalje dolazi do zastoja uprkos usvajanju strategija privatizacije. Pokušaji prodaje 14 odabranih preduzeća do sada su uglavnom bili neuspješni.
Zbog toga imovina koja još nije privatizirana čini dvije trećine početne mase državnog kapitala za privatizaciju. Pokretanjem privatizacije bi se u tim sektorima stimulirala konkurencija, a javne finansije bi se oslobodile trajnog opterećenja – kaže se u Izvještaju.
(Avaz)