Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla je i prošle sedmice, četvrtu zaredom, zahvaljujući nadi ulagača u poresku reformu i povećanje kamata u SAD-u.
Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je prošle sedmice 0,1 odsto, na 112,60 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i 113,43 jena, najvišu razinu od početka jula.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra potonula 0,7 odsto, na 1,1730 dolara, a zaronila je i na samo 1,1670 dolara, najnižu razinu od polovine avgusta. Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle sedmice je ojačao 0,8 odsto, na 93,80 bodova.
Taj se indeks tokom sedmcie, po prvi put od sredine avgusta, probio i iznad 94 boda, što se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će do kraja godine američka središnja banka još jednom, treći put od početka godine, povećati ključne kamatne stope. Tim očekivanjima idu u prilog i posljednji podaci s američkog tržišta rada. Doduše, izvješće vlade pokazalo je da je broj zaposlenih smanjen po prvi put od septembra 2010. godine, za 33 hiljade, ali pokazalo se i da je prosječna satnica porasla za 12 centi, ili 0,5 odsto.
“Očekivalo se da će podaci s tržišta rada biti poremećeni zbog uragana Harvey i Irma, pa je iznenađenje što je porasla satnica. To znači da bi mogla ojačati inflacija, a to je komadić koji je dosad nedostajao u Fedovim puzzlama”, kaže Win Thin, strateg u Brown Brothers Harrimanu.
Rast satnica znači da bi mogla ojačati potrošnja, ali i inflacija, što otvara prostor američkoj središnjoj banci za povećanje kamata. Poticaj dolaru pružila je i nada ulagača u najveću poresku reformu u posljednje tri decenije, koju je nedavno najavio predsjednik Donald Trump, a kojom bi se smanjili porezi većini Amerikanaca.
To bi, takođe, moglo potaknuti potrošnju. Ali, u petak je zaustavljen uspon dolara nakon vijesti da bi Sjeverna Koreja mogla tokom vikenda testirati još jednu raketu, što bi ponovno moglo ojačati geopolitičke napetosti između te izolovane zemlje i SAD-a. Stoga su ulagači potražili utočište za kapital u valutama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak.
Hina