Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta blago ojačao i prošle nedjelje, treću zaredom, što se zahvaljuje stabilnom rastu američke ekonomije.
Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je 0,35 posto, na 114,05 jena. Cijena eura prema američkoj valuti ostala je, pak, na nedjeljnom nivou gotovo nepromijenjena, na 1,1608 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle nedjelje 0,1 posto, na 94,99 bodova.
Uspon tog indeksa treću nedjelju zaredom zahvaljuje se podacima, objavljenima u petak, o rastu američkog uslužnog sektora, kao i fabričkih narudžbi u septembru više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da najvea svjetska ekonomija stabilno raste, pa čak i ubrzava, dok je, s druge strane, inflacija i dalje ispod ciljanih nivoa američke centralne banke od 2 posto.
Kao što se očekivalo, čelnici Feda na sjednici održanoj prošle nedjelje nisu povećali ključne kamatne stope, no pozitivno su na dolar uticale njihove poruke o solidnom rastu ekonomija i jačanju tržišta rada.
Uragani koji su krajem septembra poharali jug SAD-a nisu poremetili rast ekonomija, tako da se, kažu analitičari, do kraja godine očekuje još jedno, treće od početka godine, povećanje kamata centralne banke.
“Fed je prilično povoljno komentarisao ekonomsku situaciju, što je podstaklo povjerenje ulagača”, kaže Alan Lancz, predsjednik u kompaniji Alan B. Lanz & Associates.
Pozitivno je na dolar uticao i dugo očekivani prijedlog najveće poreske reforme u SAD-u od 1980.-ih godina, koju je predsjednik Donald Trump najavio još u prošlogodišnjoj izbornoj kampanji.
Prošle nedjelje su republikanski zastupnici u američkom Kongresu predstavili prijedlog koji uključuje smanjenje poreske stope kompanijama s 35 na 20 posto i poreza građanima, ali i ukidanje pojedinih poreskih olakšica.
Očekuju se dugi i naporni pregovori, no smanjenje poreza moglo bi podstaknuti potrošnju, što bi moglo dodatno podstaknuti rast ekonomije i inflacije. A to bi, pak, moglo navesti Fed da ubuduće ubrza tempo povećanja kamata, objašnjavaju analitičari.
No, tržišta prošle nedjelje gotovo i nisu reagovala na vijest da je predsjednik Trump imenovao guvernera Jeromea Powella za novog predsjednika Feda, nakon isteka mandata aktualnoj predsjednici Janet Yellen u februaru iduće godine.
Analitičari kažu da izbor Powella znači nastavak umjerene monetarne politike kakvu je vodila Yellen.
“Mislim da izbor Powella nije iznenadio tržišta jer su takav ishod očekivala”, kazao je Lutz Karpowitz, valutni analitičar u Commerzbanku.
Od valuta koje su prošle nedjelje osjetnije oscilirale izdvaja se britanska funta koja je prvo jačala u očekivanju povećanja kamata u Britaniji, no kada je Bank of England (BoE) u četvrtak doista, po prvi put nakon više od 10 godina, podigla ključne kamatne stope funta je oslabila.
Bila je to posljedica oprezne poruke čelnika BoE da bi dalje povećanje kamata moglo biti ‘vrlo postupno’. (Hina)
