Ekonomisti su zapanjeni japanskim ekonomskim rastom: Njemačka je u recesiji, a Japan na pravom putu.
BDP im je u drugom kvartalu porastao šest posto u odnosu na 2022. i jedan i po posto u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal. Kako?
Ključ za strelovit rast japanske ekonomije je izvoz, koji je ove godine snažno rastao dok jer uvoz pao – zemlja bere plodove odgođenog podizanja kamatnih stopa centralne banke, slabljenja jena i kasnog početka oporavka od pandemije koronavirusa, čime su se ‘odštekali’ s globalnog ekonomskog trenda.
Za razliku od ostalih zapadnih industrijaliziranih zemalja, Japan je ostavio niske kamatne stope i odgodio borbu protiv inflacije kako bi podržao ekonomski rast. Zbog toga je vrijednost jena pala, a tamošnji izvozni proizvodi jeftiniji u odnosu na američke i evropske, prenosi tportal.
Ključne kamate u SAD-u su 5,5 posto, u eurozoni 4,25 posto, dok su u Japanu na minus 0,1 posto od 2016. godine, pri čemu je inflacija na tek oko četiri posto što još uvjek nije alarmantno. Štaviše, na inflaciju se gleda kao na pozitivan fenomen, nakon 18 uzastopnih mjeseci deflacije, rekao je za tagesschau.de analitičar JP Morgana, Ajsa Ogoši.
Japanski oporavak
Deflacija je mučila Japan decenijama: Cijene su stalno padale, zbog čega je padala prodaja, plate radnika kao i investicije. Sad se u poslovnoj klimi osjeti promjena mentaliteta i mnogi menadžeri se spremaju da podignu plate prvi put u ovoj generaciji. Osim prekida deflacijske spirale, razlog više za dizanje plata je i brzo odumiruća japanska populacija što vodi u nestašicu radnika.
Ne očekuju baš svi novo japansko ekonomsko čudo.
Ekonomista Mudisa, Stefan Angrik, rekao je Financial Timesu da uprkos snažnom rastu BDP-a nije vrijeme za proglašavanje pobjede: „Domaća potražnja je i dalje slaba, privatna potrošnja koja čini 60 posto BDP-a realno je pala za pola posto u drugom u odnosu na prvi kvartal 2023.“
Kako slabi jen čini japanske proizvode jeftinim, tako uvoznu robu čini jako skupom običnim Japancima i industriji.
„Zbog inflacije mnogi se suzdržavaju od potrošnje, a kompanije ne žele da investiraju. To otvara ključno pitanje, hoće li japanski oporavak nakon pandemije stati pre nego što je uopšte ozbiljno krenuo“, zaključuje Angrik.
Izvor: B92/Tportal.hr
