Centralna banka BiH i ovu godinu je započela dobrim poslovnim rezultatima ostvarivši u prvom kvartalu neto dobit tešku 108,55 miliona KM, što je više za čak 65,4 miliona u odnosu na isti period lani.
Nakon što je ova finansijska institucija 2023. godinu završila sa rekordnom dobiti od 278,3 miliona KM zahvaljujući, kako je ranije navedeno iz Centralne banke BiH, blagovremenom preduzimanju niza investicionih odluka, najnoviji podaci ukazuju da su uslovi poslovanja od januara do kraja marta ove godine takođe bili pozitivni.
U sažetom finansijskom izvještaju za prvi kvartal, koji je sačinila Centralna banka, navedeno je da su u posmatranom periodu prisutni znaci stabilizacije i oporavka globalne i ekonomije zone eura.
– Međutim, prisustvo inflatornih pritisaka i pojačanih geopolitičkih tenzija i dalje utiče na odluke vodećih centralnih banaka u smjeru definisanja uslova na globalnim finansijskim tržištima i finansijskom tržištu zone evra na kojem primarno investiramo devizne rezerve. Evropska centralna banka (ECB) je zadržala ključne kamatne stope nepromijenjenim – navodi se u izvještaju.
U dokumentu je naznačeno da je trend rasta kamatnih prihoda po osnovu depozita kod inostranih banaka i dužničkih instrumenata nastavljen i u prvom kvartalu ove godine, s tim da je kretanje tržišnih prinosa na dužničke instrumente imalo nestabilan karakter.
S druge strane, tržišne cijene monetarnog zlata su imale pozitivan trend kretanja povećavajući njegovu fer vrijednost.
Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Glas Srpske” da podaci o rastu profita Centralne banke ohrabruju, jer kada raste profit, povećava se i kapital.
– Veći kapital znači veću sigurnost za konvertibilnu marku. Ono čime se može objasniti rast profita je razlika u cijeni između tzv. pasivne kamatne stope, po kojoj Centralna banka dobija novac, i aktivne po kojoj banka plasira sredstva. Naša Centralna banka plasira novac u obveznice stranih država i depozite u inostranstvu. Kamatne stope su povećane u inostranstvu, a kamatne stope po kojima Centralna banka dobija novac su neznatno povećane – rekao je Stevanović.
On je podsjetio da Centralna banka plaća kamatnu stopu na rezerve koje domaće banke drže kod nje, te da je prema posljednjim podacima iz marta u hartije od vrijednosti uloženo 8,6 milijardi KM i to je imovina koja donosi prihode u vidu kamatne stope.
– Interesantno je da su domaće banke prepoznale tzv. kamatnu arbitražu, pa smanjuju rezerve koje drže kod Centralne banke i samostalno nastoje plasirati sredstva u inostranstvu. ECB plaća bankama četiri posto, a naša domaća 0,5 posto na obaveznu u KM, a 0,3 posto u eurima. Složićemo se da je 3,5 posto na razliku u kamatnim stopama na 16 milijardi deviznih rezervi, sa koliko Centralna banka raspolaže, oko pola milijarde KM razlike. U tom okruženju može se dobiti odgovor o rastu profita – naglasio je Stevanović.
