Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženan Đonlagić smatra da će domaća ekonomija pretrpjeti najveću ekonomsku štetu u postratnom periodu i napominje da je kroz sve mjere potrebno sačuvati “svako radno mjesto, na svakom pedlju Bosne i Hercegovine”.
COVID-19, novi tip korona zaraznog virusa sa smrtnim posljedicama, uzdrmao je svjetski ekonomski, finansijski i zdravstveni poredak. Nakon terorističkih napada 11. septembra iz 2001. godine, globalne finansijske krize 2007, COVID-19 je treći, ali ujedno i najteži udar na svjetski ekonomski i finansijski sistem u novom mileniju.
Nadolazeće ekonomske i finansijske gubitke svjetska ekonomija nije upamtila još od Marshallovog Plana za obnovu i oporavak Evrope iz 1947. godine, smatra Đonlagić.
– Nema dileme, efekt prelijevanja će biti brutalan imajući u vidu da ekonomija Bosne i Hercegovine ima visok nivo zavisnosti od vanjske trgovine. Primarni fokus ovoga osvrta je na ono što možemo očekivati u ekonomiji BiH i koje su to neophodne mjere ekonomske politike koje bi trebalo poduzeti – navodi Đonlagić.
Naime, u aktuelnoj strukturi našeg BDP-a, lična potrošnja učestvuje oko 74 posto, investiciona potrošnja 21 posto, državna potrošnja 20 posto, te neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza) sa negativnim predznakom -15 posto.
COVID-19 će, dodao je Đonlagić, prouzrokovati ekonomsku štetu pa gotovo sa sigurnošću u svakom sektoru domaće ekonomije. Dvocifrenu stopu pada ekonomske aktivnosti bi mogao imati sektor turizma (oko šest posto BDP) sa pratećim uslužnim djelatnostima hotelijerstva, ugostiteljstva, zabavne aktivnosti i slično. Zatim, posljedice idu direktno ka sektoru transporta i prijevoza (oko četiri posto BDP), sektoru trgovine (14 posto BDP).
-Sve to će dovesti do značajnog smanjenja lične potrošnje u ekonomiji, a koja čini, ne zaboravimo, oko 74 posto BDP. Isto tako, sektor izvoza će se suočiti sa padom imajući u vidu činjenicu da znatno zavisi od izvoza u Evropsku uniju (EU), pogotovo u zemlje članice kao što su Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija, Hrvatska. Samo izvoz roba, kao dio tekućeg računa platnog bilansa, bi mogao imati pad između -8 posto do -10 posto u 2020. godini – naglašava Đonlagić u svom osvrtu.
Ono što možemo još eventualno “spasiti” na strani agregatne tražnje, po njegovim riječima, dio je državne potrošnje kroz mnogo ubrzaniju realizaciju cestovne gradnje na koridoru Vc i drugim sličnim projektima. Razlog je, kako kaže, to što infrastrukturna izgradnja ima dosta snažan makroekononski efekt multiplikatora potrošnje tj. gdje svaka uložena jedna KM dovodi do rasta BDP koji je znatno veći od te jedne KM. Ova poslovna aktivnost, dodao je Đonlagić, ima najjači efekt multiplikatora na povećanje BDP, a ovo što smo imali dosad je nedovoljno i posebno sporo.
– Kako stoje stvari danas i na osnovu svega što se dešava u svijetu, Evropi, zemljama iz susjedstva i kod nas, ekonomiju BiH očekuje najveći pad BDP u postdaytonskom periodu. Pad BDP u 2020. godini se može očekivati da bude na nivou -4 posto. Trend pada BDP-a se može onda očekivati i kroz prvi kvartal 2021. godine. Kao rezultat pada agregatne tražnje i posljedično pada BDP, čeka nas ekonomska recesija. Posljedično, pad stope zaposlenosti i onda je očekivati da domaća ekonomija sklizne i u deflaciju. Dakle, jedno ekonomsko zlo nikada ne ide samo – dodao je Đonlagić.
Paralelno sa poduzimanjem zdravstvenih mjera, a zdravlje stanovništva je uvijek na prvom mjestu, potrebno je, ističe Đonlagić, odmah aktivirati i mjere iz sfere ekonomske politike države.
– Prva ekonomska mjera je usvojiti državni budžet za 2020. godine, bez daljnjeg odlaganja. Rebalansi budžeta na svim nivoima, također. Cilj je preraspodjela novčanih sredstava u svjetlu ublažavanja i zdravstvenih i ekonomskih posljedica prouzrokovanih COVID-19. Javna ulaganja u zdravstvo su apsolutni prioritet ove faze rebalansa budžeta u 2020. godini – naveo je Đonlagić.
Kako je dodao, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, po hitnom postupku, treba preko Vijeća ministara BiH da uputi izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Plaćanje poreskih obaveza po osnovu PDV-a treba vremenski pomjeriti sa početka na kraj tekućeg mjeseca (do 30. u mjesecu). Trajanje ove mjere zakonski se može utvrditi na određeno vrijeme. Također, smanjiti akcize na medicinski alkohol i carinske stope na uvoz sredstava za dezinfekciju, zaštitne maske i rukavice, respiratore.
– To je samo primjer nekoliko mjera u nadležnosti državnih institucija. Sve druge mjere, svih nivoa vlasti u cijeloj BiH, trebaju biti usmjerene ka oslobađanju od plaćanja svih obaveza po osnovu doprinosa i poreza na minimalnu platu za mart 2020. Do prestanka stanja nesreće, obezbijediti sufinansiranje dijela neto plata u iznosu minimalne plate za sve radnike koji nisu otpušteni od marta 2020. do prestanka važenja Odluke o stanju nesreće. Omogućiti moratorij na akontativno plaćanje poreza na dobit od marta 2020. do prestanka važenja Odluke o stanju nesreće. Kroz sve mjere, cilj svih ciljeva je sačuvati svako radno mjesto na svakom pedlju Bosne i Hercegovine – naveo je Đonlagić u svom osvrtu.