Direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić nije zadovoljan poslovanjem u prošloj godini, smatrajući da se u 2016. “moglo i trebalo znatno više”.
Nova godina donosi, izjavio je za „Oslobođenje“, nove i veće izazove, uz vjeru i nadu da će ipak biti uspješnija i bolja od prethodne.
Predstavnici Zračne luke uskoro će za isti sto s predstavnicima prestižnih Germanwingsa i Wizz Aira, a sporazumi o poslovanju s pomenutim kompanijama značajno bi, tvrdi Raspudić, olakšali poslovanje mostarskog aerodroma u budućem periodu.
„Bez niskotarifne kompanije teško možemo opstati, okruženi nizom kvalitetnih luka. Uvijek ima interesovanja i upita i na dispoziciji smo svakomu. Osobno bih volio kada bismo Germanwingsom pokrili tržište Njemačke, a Wizz Airom Skandinaviju. Nedavno smo radili studiju koja bi nam trebala ponuditi odgovor u kojem dijelu Njemačke danas živi najviše ljudi koji dolaze iz Hercegovine i dijela Hrvatske“, rekao je Raspudić, pozdravljajući odluku Vlade HNK-a da se za poslovanje Zračne luke izdvoji oko 300 hiljada KM iz kantonalnog budžeta.
Aerodrom u Mostaru trenutno nudi putovanja u Rim, Bar i Napulj. U toku su i pregovori za linije ka Anconi, Milanu i Bejrutu. U prošloj godini vratio se i dio turista iz Republike Irske, dok su uvijek zanimljive i isplative destinacije Beč i Istanbul.
U 2016. mostarska Zračna luka nije dobila sredstva za modernizaciju dijela terminalne zgrade, uz kupovinu vozila za prihvat osoba s invaliditetom te ambulantna i protupožarna kola, što je, prema međunarodnim propisima, neophodno imati. Vlada Federacije BiH osigurala je 1,57 miliona KM, a sredstva su obezbijeđena i putem IPA fondova.
„U budućnosti invalidi i teško pokretljive osobe neće nailaziti na probleme s kojima su se dosad suočavali u našem prostoru. Donedavno smo imali uski prolaz za putnike, a danas značajan prostor i s te strane smo zadovoljni“, dodao je Raspudić.
U prošloj godini kroz aerodrom u Mostaru proputovalo je ukupno 160 hiljada putnika. Vjeruje se da su padu broja doprinijeli komšijski aerodromi u Splitu i Dubrovniku, piše „Oslobođenje“.
