Dijaspora je odriješila kesu i u prva tri kvartala prošle godine u BiH poslala 2,077 milijardi maraka, što je za 57 miliona više u odnosu na isti period godinu ranije.
Statistički podaci Centralne banke BiH pokazuju da su vrijednosti novčanih doznaka koje građanima BiH šalju rođaci i prijatelji sa adresom u inostranstvu iz godine u godinu sve veće.
– U prvom kvartalu 2019. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 618,82 miliona KM, u drugom je stiglo 698,02 miliona, u trećem 760,17 miliona maraka, dok će podaci za posljednji, četvrti kvartal biti poznati krajem marta ove godine – istakli su u Centralnoj banci BiH.
Dodali su da je od januara do kraja septembra 2018. godine dijaspora u zemlju poslala 2,020 milijardi maraka, dok je ukupno te godine stiglo nešto više od 2,669 milijardi KM.
Naveli su da na rast novčanih doznaka iz inostranstva u velikoj mjeri utiču povećane migracije domaćeg stanovništva ka zapadnim zemljama Evrope.
Bliske veze s otadžbinom
– Novi talas ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi rastu novčanih doznaka prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u otadžbini. Značajniji porast novčanih doznaka od osam posto uočen je u 2017. godini, dok se u posljednje dvije godine taj rast kreće oko dva posto – kazali su u Centralnoj banci BiH.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, kada počinju postepeno da se oporavljaju.
S obzirom na to da doznake iz inostranstva predstavljaju jedan od najvažnijih priliva novca, ekonomisti ističu da je povećanje beznačajno u odnosu na broj odlazaka stanovništva, pogotovo mladih i visokoobrazovanih, koji su radno, intelektualno i biološki najefikasniji.
– Prethodnih godina svjedočimo odlasku dijela stanovništva koje je najefikasnije i stvara najveći dio bruto nacionalnog proizvoda, a to su mladi i obrazovani ljudi, tako da je povećanje od samo nekoliko posto zaista zanemarivo. BiH izvozi radnu snagu koja je generator razvoja svake zemlje i zauzvrat dobije rast prihoda od šezdesetak miliona KM, a šteta od odlaska radno sposobnog stanovništva i njihovog neaktiviranja na našim prostorima je mnogo veća od tog priliva – rekao je za “Glas Srpske” član Udruženja ekonomista RS SWOT Aleksandar Ljuboja.
Prihodi će opadati
On je istakao da će kroz pet do deset godina doći do pada vrijednosti doznaka iz inostranstva, nakon što se ljudi koji su otišli uklope u nove sredine.
– Pitanje je vremena kada će prihodi po tom osnovu početi da opadaju. Naši ljudi koji su otišli u inostranstvo emotivno su vezani za ove krajeve, pogotovo kada je riječ o onima koji su otišli u Sloveniju, Austriju, Italiju i treba im samo nekoliko sati da dođu ovamo. Onog trenutka kada svoj društveni, socijalni i ekonomski život inkorporiraju u sredine u koje su otišli, možemo očekivati znatno smanjenje novčanih inostranih doznaka – smatra Ljuboja.
Stručnjaci ističu da dobar dio novca iz inostranstva ne dolazi preko transfera, već stiže u gotovini i robi, zbog čega je vrijednost pristiglih doznaka u BiH mnogo veća od podataka sa kojima raspolaže Centralna banka. Prema nekim izvorima najviše novca u BiH stiže iz Njemačke, piše Glas Srpske.
