Lični transferi iz inostranstva godinama unazad višestruko nadmašuju direktne strane investicije, ali je zanimljivo da se dijaspora veoma rijetko odlučuje na pokretanje biznisa u zavičaju.
Podaci Centralne banke BiH, koja evidenciju o transferima novca iz inostranstva vodi od 1998. godine, pokazuju da su gastarbajteri porodicama i prijateljima u BiH od tada poslali oko 35 milijardi KM. Najviše novca stiglo je 2007, kada je uplaćeno 2,770 milijardi, a najmanje pet godina ranije – 1,966 milijardi KM, piše Glas Srpske.
Iznosi stranih investicija, koje vlasti stavljaju visoko na ljestvicu mjera za podsticanje ekonomskog razvoja, istovremeno su u prosjeku bili manji od ličnih transfera tri do pet puta. Najviše stranih direktnih investicija u BiH je stiglo 2007. i 2008. godine, kada je uloženo 2,599 milijardi, odnosno 1,337 milijardi KM. To su jedine dvije u posljednjih deset godina u kojima su strana ulaganja mjerena iznosima u milijardama.
Iako dijaspora ima ogroman potencijal, naši iseljenici, međutim, vrlo rijetko pokušavaju pokrenuti biznis u zavičaju. Problema je mnogo, a neki od najvećih su politička i pravna nesigurnost, manjak povjerenja u institucije, strah od korupcije i loša infrastruktura i poslovna klima.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da je očigledno da još nije stečeno povjerenje dijaspore da investira u BiH, ali i da sa sobom dovedu investitore koji ne vuku korijene sa ovog područja.
– Najveći problemi koji tjeraju potencijalne investitore su pravna i politička nestabilnost, visoki fiskalni i parafiskalni nameti, komplikovane procedure pri pribavljanju dokumentacije i visoke kamatne stope na kredite privredi – kaže Vidić i naglašava da moramo stvoriti potpunu pravnu sigurnost da investitori ne bi bili izloženi raznim vrstama pritisaka.
Ekonomski analitičar Goran Radivojac smatra da su ograničene mogućnosti naših iseljenika za ulaganje, jer imaju sve manje novca s obzirom na to da su im primanja daleko manja od nekadašnjih.
– BiH je poznata kao zemlja koja živi od dijaspore i bez tih doznaka praktično ne bismo mogli funkcionisati. Ogromna većina njih zarađuje u prosjeku oko 2.000 evra, od čega izdržavaju porodice i nemaju prostora za investiranje – kaže Radivojac.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH širom svijeta živi više od 1,3 miliona ljudi porijeklom iz BiH. Najviše ih je u Njemačkoj (oko 180.000), SAD (145.000), Austriji (90.000), Švedskoj (54.000), Turskoj (45.000), Švajcarskoj (40.000), Australiji (35.000) i Kanadi (30.000).
Lični transferi i direktna strana ulaganja (miliona KM)
Godina Lični transferi Direktne strane investicije
2015* 1.730 390
2014. 2,275 739,29
2013. 2.145 445,92
2012. 2.093 600,43
2011. 2.008 698,22
2010. 1.984 600,43
2009. 2.010 352,04
2008. 2.522 1.337
2007. 2.770 2.599
2006. 2.468 422,46
* devet mjeseci
