Odlukom Evropske komisije o isplati 375 miliona eura za izgradnju Pelješkog mosta, uklonjena je, kako se činilo, zadnja prepreka za najveći hrvatski infrastrukturni projekat. Međutim baš tada je iz Bosne i Hercegovine stigao hladan tuš.
Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebalo da preispita jesu li ispunjeni svi uslovi pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo, prenosi Deutsche Welle.
Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sjednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ove sedmice održana u Sarajevu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u Sarajevu je pomirljivo uveravao da Pelješki most “ničim ne ugrožava interese BiH” i da Hrvatska ostaje najangažovaniji portparol interesa BiH na putu prema EU i NATO, očito želeći da ovo pitanje ne zasjeni pohvalnu činjenicu – da su se nakon sedam godina uspjele sastati dvije vlade.
Istovremeno se u Sarajevu ponovno problematizuju i ona pitanja koja su se činila riješenim, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahtjeve BiH i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, što je znatno poskupjelo cijeli projekt, ali i ona pitanja koja je nemoguće riješiti u preostalih nekoliko mjeseci do početka izgradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru.
Iz Sarajeva sada stižu uvjeravanja da izgradnja mosta ne smije početi prije nego što se riješi pitanje “izlaza BiH na otvoreno more”, na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima neotuđivo pravo.
Pomorsko društvo BiH zahtijeva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i po i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora.
Hrvatski zvaničnik, odlično upućen u taj projekt, koji je želio da ostane neimenovan – jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi podstaklo verbalni sukob – rekao je za DW kako je ponovno otvaranje ovog pitanja vjerovatno podstaknuto unutrašnjepolitičkim razlozima.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja – jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta.
Kada je riječ o razgraničenju, 1999. godine potpisan je sporazum o granici između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratifikovan, i to zbog pitanja Velog i Malog škoja, kao i vrha poluostrva Kleka.
To pitanje, međutim, ne može uticati na gradnju Pelješkog mosta, budući da će se nalaziti više od 500 metara unutar nesporne teritorije Hrvatske.
A kada je riječ o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile međusobnim sporazumom, kojim je definisana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova.
“Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodove iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovde ne postoji”, rekao je sagovornik DW-a.
Slično razmišlja i hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula.
“Očito je, naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje unutrašnjepolitičko razračunavanje. Ovde nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH. Najnovije ‘junačenje’ spram Pelješkog mosta u BiH ne predstavlja ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se održati u oktobru sljedeće godine“, rekao je Picula.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspješna i u EU, o čemu svjedoči i odobrenje isplate evropskog novca za Pelješki most, čiji je cilj povezivanje dijelova hrvatske i evropske teritorije, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.
Picula vjeruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH.
Kako je rekao, jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i autoputeva, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje ekonomsko-političke letargije.
“Hoće li Hrvatska prije pristupiti Šengenu ili izgraditi Pelješki most? To je teško pitanje. Pelješki most važan je za Šengen, s obzirom na to da on povezuje teritoriju i osigurava bolju kontrolu nad teritorijom države, što je jedan od vitalnih kriterijuma što za pristupanje Šengenu, iako je za to potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterijume, poput nezavisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije“, rekao je on.
On je dodao i da se nada da će most brzo biti dovršen.
“Nadam se da će Pelješki most biti brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča sa mostom do Čiova”, kazao je Picula, aludirajući na probleme sa izgradnjom Čiovskog mosta, koji je već trebalo da bude završen, ali će zbog problema u kojima se našao izvođač radova biti gotov tek do sljedeće turističke sezone.
