Federalna vlada je usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, a s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini, te za njegovu realizaciju ovlastila premijera FBiH.
Program je usvojen jer se, usljed negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom virusa COVlD do 19, pojavila potreba za definisanjem ključnih ciljeva i mjera usmjerenih na ekonomsku stabilizaciju i oporavak.
Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju privrede (omogućen Rebalansom budžeta FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak.
Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM. Od preostalog iznosa, 150 miliona KM će biti stavljeno na raspolaganje za izgradnju cesta, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi, i u tom slučaju, bila obezbijeđena stabilnost i redovnost isplate penzija.
Ako budu realizirane ove mjere, privredi će, putem subvencija, u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 miliona KM, te 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.
Finansijski solventniji kantoni će imati i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidovano, kroz razne subvencije, u privredu ubrizga dodatnih 100 do 130 miliona KM. Također, iz Budžeta FBiH će kantonima putem transfera biti doznačeno 200 miliona KM, a općinama i gradovima biti doznačeno 30 miliona KM.
Prenamjenom namjenskih sredstava, nižim nivoima vlasti će biti oslobođen još jedan značajan iznos sredstava. Dio kompletnog fiskalnog potencijala će od strane nižih nivoa vlasti morati biti iskorišten za budžetsku podršku, usljed pada prihoda, ali će značajan dio moći biti iskorišten za specifične mjere podrške privredi.
Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara, te mogu biti nazvane i pasivnim.
Za razliku od njih, mjere na koje će biti usmjerena veća pažnja predviđaju velike intervencije s ciljem stimulisanje agregatne potrošnje, pa tako i aktivaciju privatne potrošnje te, s pravom, mogu biti nazvane aktivnim, navode iz Federalne vlade.
Ključni ciljevi mjera uključuju očuvanje radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka, održavanje fiskalne stabilnosti (isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina, te drugih budžetskih transfera), podršku izvozu, s ciljem održavanja vanjskotrgovinske ravnoteže, održavanje makroekonomske stabilnosti u uslovima umjerenog rasta unutrašnjeg i vanjskog zaduženja, reformu javnih preduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sistema socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, te ubrzavanje provedbe javnih investicija.
Aktivne mjere, koje će slijediti nakon prvog paketa, svrstane su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru finansijskog sektora, mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, zatim onim usmjerenim na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti i otpornosti ekonomije, kao javne i privatne investicije.
Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH bit će objavljen na službenom webu Vlade FBiH.
