Podaci vanjske trgovine i industrije, te prihodi od indirektnih poreza ukazuju da u trećem tromjesečju 2016. godine, po svemu sudeći, nije došlo do ekonomskog rasta u BiH nakon skromnih stopa u prvom polugodištu, kaže se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Naime, kako se ističe, nakon što je godišnji ekonomski rast od 1,9% usporen na stopu od 1,4% u drugom kvartalu, u trećem tromjesečju je uslijedio skroman nominalni rast robnog izvoza od 1,7%, praćen neznatnim realnim smanjenjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji od 0,5%. Ovo je znatno usporenje u odnosu na prvo polugodište kada je robni izvoz nominalno rastao za 3% uz realni rast prerađivačke industrije od 6,3%. Uz to su za najveći dio izvoznog rasta u trećem kvartalu bili zaslužni izvozni viškovi električne energije koji, uglavnom, zavise od vremenskih prilika i remonta u elektranama.
S druge strane, realni rast izvoza je bio znatno viši od nominalnog s obzirom na značajan pad svjetskih cijena, te po svemu sudeći i cijena robnog izvoza. Ipak, posebno zabrinjava naglo smanjenje proizvodnje prerađivačke industrije od 5,1% u trećem u odnosu na drugo tromjesečje.
Rast (prijavljenih) PDV prihoda od 2,7%, povećanje uvoza dobara široke potrošnje od približno 3,5%, te rast uvoza kapitalnih dobara od 2,4% ukazuju da je rast domaće tražnje iz prvog polugodišta uglavnom nastavljen i u trećem tromjesečju.
Pri tome je uloga fiskalne politike po svemu sudeći bila skromna s obzirom na nagli skok obaveza servisiranja vanjskog duga u trećem tromjesečju od 69% u odnosu na isti period prethodne godine. Tako je, nakon servisiranja vanjskog duga, sa JR budžetima doznačeno 0,7% manje sredstava u odnosu na treće tromjesečje 2015. godine. Pri tome je na nivou devet mjeseci ostvaren skroman rast priliva sa JR od 1,6%.
Rast domaće tražnje je podsticao realni rast uvoza u trećem tromjesečju uprkos njegovom nominalnom smanjenju od 1,7% (g/g) uzrokovanom padom uvoznih cijena pri čemu je nafta imala vodeću ulogu.
Tako je ne računajući naftu i naftne derivate robni uvoz neznatno rastao nominalnom stopom od 0,5%. Ipak, teško je ocijeniti realno kretanje i utjecaj bilansa vanjske trgovine na ekonomski rast s obzirom na nepostojanje adekvatnog indeksa izvoznih i uvoznih cijena na kvartalnom nivou, kaže se u analizi DEP-a.
