Vlada Federacije najavila je da će u parlamentarnu proceduru uputiti Izmjene zakona o porezu na dohodak, a u okviru kojih će biti donesena i uredba o obaveznim minimalnim primanjima.
Zastupnički dom Federacije zasjedat će 27. novembra, a potom i Dom naroda.
Provjerili smo kakve su reakcije poslodavaca i ekonomske struke na najavu Vlade da nijedan radnik u Federaciji u narednom periodu neće primiti platu manju od 1.200 maraka, te mogu li ova rješenja poboljšati položaj radnika.
Dan nakon najave vlasti da u parlamentarnu proceduru šalje Izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak, u sklopu kojih će biti donesena uredba o obaveznim minimalnim primanjima, javile su se brojne nedoumice.
Naprvu, najava da od 1. januara do 31. decembra 2025. nijedan radnik u Federaciji neće primiti platu manju od 1.200 maraka izgleda sjajno, ali mogu li izmjene i dopune zakona koje trebaju poboljšati položaj radnika, dovesti do pada broja zaposlenih? Privreda se boji novih nameta, vlast uvjerava da ih neće biti.
– Za radnike je bitno da više niko neće moći dobiti na račun manje od 1.200 plus, a ono što je bitno za poslodavce je neoporezivi dio koji se odnosi na topli obrok, prijevoz, ovaj dio oko učinka 200 i minimalne plate bit će, kada saberete, čak i manji od 28,5 procenata, kao što je to najavljeno pričom o minimalnoj plati od 1.000 maraka – naveo je Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH (SDP).
– O nekom rasterećenju ovdje ne možemo govoriti zato što ne vidimo nigdje smanjenje stopa. S druge strane, mi ćemo imati ove godine, kao i svake druge, povećanje minimalca, čak oni najavljuju da će on biti nešto veći od onog koji je utvrđen uredbom Vlade. To će značiti dodatna opterećena za kompanije – upozorava Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Razlog za donošenje ovakve obavezujuće uredbe vlast pravda lošom realizacijom uredbe o isplati pomoći poslodavaca, ali i načinom da se premosti period do donošenja zakona o minimalnoj plati.
– Vidjeli smo da kroz isplate finansijske pomoći radnicima ne postoji neki širok konsenzus i spremnost za odricanje i ne vjerujem da bi rezultat smanjivanja doprinosa polučio neki spektakularan broj novozaposlenih u Federaciji – smatra Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
Pa tako, umjesto zakona – uredba, istina, ovaj put obavezujuća. Ipak, struka upozorava da bi jedan od problema mogla biti njena provedba. Smatraju da je Vlada, pritisnuta vremenskim rokovima, htjela ponuditi bilo kakvo rješenje.
– To je tipičan dokaz nefunkcioniranja Ekonomsko-socijalnog vijeća, gdje bi svi trebali za istim stolom sa jednakim pravima i obavezama da dogovore elemente poslovne politike koja je ostvariva. Jednostrano donošenje takvih odluka nailazi na zid problema u njihovoj realizaciji – ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.
– Radnici će imati neke koristi, svi će primiti nešto više mjesečnih primanja, ali u konačnici, nikakve reforme, nikakvo poboljšanje poslovnog ambijenta se ovim neće desiti – stava je ekonomski analitičar Damir Bećirović.
– Bosni i Hercegovini i Federaciji treba ozbiljna fiskalna reforma provedena ozbiljnim zakonima i bez eksperimenata tipa vanrednih uredbi i nekih izmišljenih naknada. Način kako se to najavljuje djeluje jako čudno i neobično. Na neki način bi se, praktično, promijenila struktura primanja, izmišlja se neki iznos tzv. naknade za učinak, koja logički zvuči kao opcija, a ne obaveza – objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Jedna od nedoumica, zaključuju, jeste i pitanje na koji način će sve kompanije isplatiti ukupan iznos od 1.200 maraka, imajući u vidu da iznos toplog obroka nije isti u svakoj kompaniji, da ga neke ne isplaćuju, da je naknada za prijevoz također nešto što je individualno. Odgovore na ova pitanja trebao bi dati predlagač na narednoj sjednici Zastupničkog doma, koja će biti održana krajem ovog mjeseca.
Izvor: Federalna TV
