Nakon prve informacije da BH Telecom kupuje kompaniju Telemach u BiH i Crnoj Gori, javnost je uglavnom pozitivno reagovala.
Naročito iz razloga što je BH Telecom prespavao period akvizicija i konsolidacije tržišta iz prethodne decenije, kada su veliki igrači pokupovali manje konkurente. Posebno je godila vijest o početku regionalne ekspanzije sarajevske kompanije kroz ulazak na tržište Crne Gore.
No, nakon što su se slegle prve emocije, javnost traži više informacija od BH Telecoma u vezi s cijenom i drugim uslovima akvizicije, ali to iz ove kompanije odbijaju dati uz obrazloženje da je riječ o poslovnoj tajni.
Bez tih informacija nemoguće je procijeniti da li je BH Telecom povukao pametan potez kupovinom Telemacha, piše BiznisInfo.ba.
Treba naglasiti da su građani vlasnici 90 posto dionica Telecoma, a nije logično da vlasnik firme ne može znati informacije koje ga zanimaju, odnosno da su one za njega poslovna tajna.
Koliko će koštati kupovina
S obzirom da BH Telecom ne želi dati podatke, nije čudno što se pojavljuju razne špekulacije, nagađanja, procjene i nezvanične informacije.
Posljednje nezvanične informacije koje su se pojavile početkom ove sedmice jesu da se “BH Telecom” zadužuje za 745 miliona maraka radi kupovine “Telemacha”. Informaciju je objavio Avaz i prenijeli brojni mediji, a iz BH Telecoma je nisu potvrdili, ali ni demantovali – što ukazuje da u njoj vjerovatno ima istine.
Ranije procjene portala BiznisInfo.ba bile su da će cijena za Telemach u BiH biti nešto preko 400 miliona KM, odnosno oko pola milijarde sa crnogorskom firmom.
Ko će platiti cijenu
Prema podacima BiznisInfo.ba, Telemach BH je u 2024. imao dobit od oko 20 miliona KM, nešto više nego u prethodne dvije godine. Kompanija je u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima do kojih smo došli, u 2023. imala dobit od oko 1,6 miliona KM.
Dakle, ako bi cijena akvizicije bila 745 miliona maraka (uslovna procjena, jer ne znamo da li je to tačna cijena, da li su uračunate kamate itd.), to bi značilo da bi BH Telecomu trebale 34 godine samo da – iz dobiti Telemacha – vrati uloženi novac, prije nego što počne bilo šta zarađivati. Riječ je o, komercijalno gledano, predugom periodu.
Teoretski, kompanija može nešto poduzeti da skrati vrijeme povrata investicije tako što će povećati dobit Telemacha. Prvi način je da poveća broj korisnika. No, to neće ići lako jer BH Telecom i Telemach BH već imaju oko 60 posto korisnika kada je riječ o distribuciji tv sadržaja, što i jeste osnovni segment u kojem Telemach posluje.
Ove dvije kompanije već drže najveći broj korisnika u Federaciji BiH pa će tu imati veoma malo prostora za širenje, dok je neki značajniji prodor u RS teško zamisliv.
Drugi način da se poveća profitabilnost jeste da se dignu cijene usluga, ali ni to neće ići lako. Ovdje treba podsjetiti da se svaki procenat tržišta iznad 40 posto, prema domaćem zakonu, smatra dominantnim položajem, zbog čega je upitno da li će Konkurencijsko vijeće BiH uopšte odobriti ovu akviziciju.
Ako je odobri, BH Telecom će zbog procenta biti pod posebnim nadzorom a svako povećanje cijena u budućnosti moglo bi se smatrati zloupotrebom dominantnog položaja i biti kažnjivo.
Sve skupa, čini se da BH Telecom neće imat previše prostora za povećanje dobiti Telemacha. Naravno, moguće su neke sitnije uštede unutar same kompanije, uvođenje novih usluga itd, ali je pitanje da li će to biti dovoljno da se značajnije digne dobit firme i skrati vrijeme povrata investicije.
Uključiti javnost i stručnjake
Sve izneseno ne znači da proces kupovine Telemacha treba zaustaviti, već samo da BH Telecom treba što prije objaviti cijenu kupovine i druge uslove, ne samo zbog toga što javnost ima pravo da zna te stvari, već i da bi se u proces uključili stručnjaci i akademska zajednica koji će kazati da li je ova akvizicija isplativa i da li su ispregovarani dobri uslovi.
BH Telecom također mora dati snažne garancije građanima da neće povećavati cijene kako bi na taj način pokušao otplatiti kredit u razumnijem roku.
Ovako važan proces ne bi se smio voditi iza zatvorenih vrata i bez učešča vlasnika kompanije, to jest građana.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba