Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio prodaju rekordnih 180 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena ‘crnog zlata’.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.
Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon što je predsjednik Biden najavio da će tijekom šest mjeseci, počevši od svibnja, na tržište plasirati milijun barela dnevno iz strateških rezervi kako bi se spriječio daljnji rasta cijena ‘crnog zlata’.
To će biti treći put u posljednjih šest mjeseci da SAD koristi svoje strateške rezerve, ali i najveće otpuštanje nafte u gotovo 50-godišnjoj povijesti tih zaliha.
Napad na inflaciju
Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem veljače cijene su nafte snažno porasle, što potiče rast inflacije u svijetu.
A to bi moglo natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetskog gospodarstva.
„Teška vremena zahtijevaju radikalne mjere. Bidenova administracija očito smatra da skok cijena nafte opravdava potez koji će ozbiljno stanjiti strateške zalihe. U idućih šest mjeseci kapat će nam po milijun barela nafte (dnevno), što je znak da se ne očekuje skoro rješenje ukrajinske krize koja je smanjila opskrbu naftom”, kazala je Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) u petak su, također, najavile plasman nafte iz strateških rezervi, no još se nisu dogovorile o količinama. O tome će odlučiti idućih tjedana.
Kratkoročno će to pritisnuti cijene nafte, slažu se analitičari, no pitanje je što će biti dugoročnije.
Intervencije nisu trajno rješenje
„Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će tržište teško osigurati dovoljnu opskrbu u idućim mjesecima. Američka najava blijedi pred procjenama će sankcije i zazor kupaca s tržišta izbaciti tri milijuna barela ruske nafte dnevno”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.
Analitičari Goldman Sachsa smatraju, pak, da će taj potez uravnotežiti tržište nafte u ovoj godini, ali nije trajno rješenje.
“To će, ipak, i dalje biti otpuštanje zaliha nafte, a ne trajan izvor opskrbe za godine koje dolaze. Takvo oslobađanje zato neće riješiti strukturni deficit u opskrbi koji se stvarao godinama”, smatraju analitičari Goldman Sachsa.
Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su prošloga tjedna da će u svibnju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, unatoč pritisku Zapada da na tržište plasiraju znatno više nafte.
U fokusu trgovaca bili su prošloga tjedna i pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.
Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.
Od početka godine cijene nafte veće za 30 posto
Analitičari JPMorgana pišu u osvrtu na situaciju na tržištu da zadržavaju svoje procijene prosječne cijene barela u drugom tromjesečju na 114 dolara i 101 dolar u drugoj polovici godine.
“Ključno je da oslobađanje zaliha nafte nije trajni izvor opskrbe i ako nasukani ruski bareli budu u prosjeku veći od 1 milijun barela dnevno iduće godine, to će ostaviti 2023. u dubokom deficitu, što će značiti da je naša procjena cijene od 98 dolara po barelu preniska”, poručili su analitičari te banke.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 30 posto.
Hina
