Ovi podaci pokazuju da je za prvih osam mjeseci 2026. godine, u Republici Srpskoj prikupljeno više javnih prihoda nego u cijeloj 2022. godini, kada je za svih 12 mjeseci naplaćeno 3,102 milijardi KM, saopšteno je iz Poreske uprave RS.

Kada su u pitanju doprinosi, naplata u periodu januar-avgust ove godine iznosila je 1,980 milijardi KM, što je za 166,4 miliona KM ili devet posto više nego u istom periodu 2025.

Pri tome je naplata doprinosa za Fond PIO veća za devet procenata, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja, za Zavod za zapošljavanje i za Fond dječje zaštite veća za po 10 procenata.

Direktni porezi i porez na dohodak

Direktni porezi su u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 766 miliona KM, što je za 73,5 miliona maraka ili 11 procenata više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza, ostvarena je kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od oko 367,6 miliona maraka, što je za 16 posto više.

Pored toga, značajan rast naplate bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 352,3 miliona maraka, a što je za šest posto više. Rast naplate ostvaren je i kod poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od oko 31 milion KM, što je za devet procenata više.

Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 464,8 miliona KM, što je za oko 54 miliona KM ili 13 posto više u odnosu na period januar-avgust prošle godine. Po osnovu taksi i naknada prikupljeno je 239,1 miliona KM ili 16 posto više, a povećanje naplate zabilježeno je i po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, kojih je naplaćeno za 20 procenata više.

Što se tiče samo avgusta ove godine, naplata je iznosila 399,2 miliona maraka, što je za 36,1 miliona KM ili 10 posto više u odnosu na avgust prethodne godine.

The post Poreska uprava RS: Za osam mjeseci prikupljeno više od tri milijarde KM javnih prihoda appeared first on Biznis Info.

Za subvencioniranje kamatne stope do tri posto Ministarstvo je osiguralo 1,5 miliona KM, čime će privrednim subjektima sa sjedištem u Kantonu Sarajevo biti omogućen pristup znatno povoljnijim izvorima finansiranja.

Pojedinačni krediti moći će iznositi do dva miliona KM, uz rok otplate do sedam godina, ne uključujući period počeka.

„Visoke kamatne stope predstavljaju ozbiljno opterećenje za privredne subjekte koji planiraju nove investicije i razvoj poslovanja. Zbog toga smo osigurali 1,5 miliona KM za subvencioniranje kamate, kako bismo im omogućili povoljnije finansiranje, olakšali ulaganja u opremu i proizvodne kapacitete te podržali očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta“, izjavio je ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović.

Širok spektar djelatnosti

Kreditna sredstva bit će namijenjena za nabavku osnovnih sredstava i investicije, razvoj i pokretanje novih poslovnih aktivnosti, unapređenje postojeće proizvodnje, trajna obrtna sredstva i održavanje tekuće likvidnosti. Najmanje 50 posto odobrenog kredita korisnici će biti obavezni usmjeriti u osnovna sredstva, dok će za obrtna sredstva i tekuću likvidnost moći koristiti najviše 50 posto iznosa.

Programom je predviđeno kreditiranje subjekata male privrede iz širokog spektra djelatnosti, uključujući prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu, transport i skladištenje, ugostiteljstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije, stručne i tehničke djelatnosti, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i druge uslužne djelatnosti.

Današnji javni poziv namijenjen je komercijalnim bankama, a nakon provedenog postupka mogu biti izabrane najviše dvije banke. Izabrane banke će, uz saglasnost Ministarstva, potom objaviti poseban javni poziv za preduzetnike i druge subjekte male privrede, koji će zahtjeve za kreditiranje podnositi direktno banci.

Rok za dostavljanje ponuda banaka je 30 dana od dana objavljivanja obavještenja o Javnom pozivu u „Službenim novinama Kantona Sarajevo“. Tekst Javnog poziva, sa svim uslovima i potrebnom dokumentacijom, dostupan je na web-stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

The post Osiguran 1,5 milion KM za povoljnije kreditiranje male privrede u Kantonu Sarajevo appeared first on Biznis Info.

U julu je godišnja stopa inflacije iznosila 2,9 posto.

Najveći rast cijena zabilježen je kod energije, koja je u augustu bila čak 14,3 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine. U julu je godišnji rast cijena energije iznosio 10,3 posto.

Cijene usluga porasle su za tri posto, dok je rast cijena svježe hrane ubrzao na 2,7 posto, sa 2,4 posto u julu.

Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja inflacija iznosila je 2,1 posto, neznatno manje nego mjesec ranije kada je bila 2,2 posto.

Na mjesečnom nivou potrošačke cijene u eurozoni porasle su za 0,4 posto, nakon rasta od 0,2 posto u julu.

Najniža stopa inflacije u Estoniji

Među zemljama eurozone najvišu godišnju inflaciju u augustu imala je Litvanija, od 5,8 posto, dok su slijedili Kipar sa 5,2 i Bugarska sa 5,1 posto.

Od najvećih ekonomija eurozone, najvišu inflaciju imala je Španija, od 4,5 posto. U Italiji je iznosila 3,2 posto, Njemačkoj 2,9, a Francuskoj 2,7 posto.

Najniže stope inflacije zabilježene su u Estoniji, 1,3 posto, i Malti, 1,9 posto.

The post Inflacija u eurozoni u augustu ubrzala na 3,3 posto appeared first on Biznis Info.

Ministar Lakić je naglasio da ova isplata nije konačno rješenje, ali jeste jasan dokaz da je ovo Ministarstvo i Vlada FBiH dio rješenja, a ne problema koji se gomilao decenijama.

„Potpuno razumijem nezadovoljstvo rudara koji mjesecima žive u neizvjesnosti. Mi nismo kreirali probleme u RMU Zenica, oni su stvarani godinama, ali smo preuzeli odgovornost da ih trajno riješimo. Isplata regresa je konkretan korak pomoći rudarima i njihovim porodicama dok paralelno završavamo mnogo veći posao“, istakao je ministar Lakić.

On je potvrdio da su procedure za projekat Svjetske banke u samoj završnici, čime će se trajno riješiti status radnika i uvezivanje staža, dodavši: “Zvaničan dokument o efektivnosti sredstava od Svjetske banke očekuje se u narednih nekoliko dana, obzirom da nas je jučer Svjetska banka obavijestila da će efektivnost odobriti i da se dokument o efektivnosti sredstava već piše u Washingtonu”.

Poručio je i: „Nikada nismo osporavali pravo rudara na protest, jer iza njih stoje porodice i egzistencija. I da budemo jasni, mi ne nudimo lažna obećanja, nego stvarne korake koje poduzimamo i koji se vide – sredstva za regres su prebačena, a rješavanje njihovog ukupnog statusa dovodimo do kraja. Ovu priču nećemo ostaviti nedovršenu.“

The post Sredstva za isplatu regresa radnicima prebačena na račun RMU Zenica appeared first on Biznis Info.

Naime, davanjem saglasnosti na odluku Ministarstva privrede o izboru UniCreditBank d.d. Mostar za plasman kreditne linije stvoreni su uslovi za zaključivanje ugovora sa izabranom bankom i nastavak realizacije ovog programa podrške privredi.

Kako je nakon sjednice saopćeno iz Vlade TK, na ovaj način privrednim subjektima bit će značajno olakšan pristup finansijskim sredstvima za nove investicije, unapređenje poslovanja i likvidnosti, modernizaciju proizvodnje, inovacije i tehnološki napredak, a time i jačanje njihove konkurentnosti na tržištu.

Prijavilo se pet banaka

Na javni poziv Ministarstva privrede prijavilo se pet banaka, a nakon provedenog postupka i bodovanja ponuda UniCredit Bank d.d. Mostar ostvarila je najveći broj bodova.

Ovim programom Vlada TK nastavlja stvarati povoljnije uslove finansiranja domaće privrede, sa ciljem pokretanja novih investicija i davanja dodatnog impulsa ukupnom privrednom razvoju Tuzlanskog kantona.

The post Odabrana i banka: 25,1 milion KM kredita uz potpuno subvencioniranu kamatu za privredu TK appeared first on Biznis Info.

U odnosu na juni 2026. godine, nominalno je manja za 0,6 posto, a realno je ostala na istom nivou, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 8,5 posto, a realno za 4,7 posto, saopštio je Zavod za statistiku RS.

Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.604 KM.

Najniža plata u ugostiteljstvu

Posmatrano po područjima, u julu 2026. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 2.257 KM.

Najniža prosječna neto plata u julu 2026. godine isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 1.283 KM.

U julu 2026. godine, u odnosu na jul 2025, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 21,2 posto, Poslovanje nekretninama 14,8 posto i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 11,9 posto, navodi se u saopštenju.

The post Prosječna neto plata RS u julu iznosila 1.688 KM appeared first on Biznis Info.

U saopćenju Porezne uprave FBiH se navodi da je 31.7.2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio 137.475, a 31.7.2025. godine 134.225.

Također navode da je u periodu januar-juli 2026. godine izvršen 3.221inspekcijski nadzor, dok je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika 31.7.2026. godine bio 546.481.

Porastao fiskalni promet

Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH 31.7.2026. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 112.778 fiskalnih uređaja, putem kojih je u julu 2026. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 7.270.818.859,94 KM.

U odnosu na 31.7.2025. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.420, a evidentirani promet u julu 2026. godine je veći u odnosu na juli 2025. godine za 312.044.885,25 KM.

U periodu januar-juli 2026. godine evidentiran je ukupni promet u iznosu od 45.014.762.343,17 KM, što predstavlja povećanje od 2.410.874.665,12 KM, odnosno 5,66 posto, u odnosu na isti period 2025. godine, kada je ukupni promet iznosio 42.603.887.678,05 KM, saopćeno je iz Porezne uprave Federacije BiH.

The post Porezna uprava FBiH: U periodu januar-juli 2026. godine uplaćeno skoro 5,2 milijardi KM javnih prihoda appeared first on Biznis Info.

Tako naplata doprinosa socijalnog osiguranja bilježi rast od devet posto, naplata po osnovu direktnih poreza veća je za 11 procenata, dok je naplata ostalih javnih prihoda veća za 13 procenata.

Kada su u pitanju doprinosi, naplata u periodu januar-juli ove godine iznosila je 1,722 milijardi KM, što je za 141,4 milion KM više nego u istom periodu 2025.

Porasla naplata doprinosa

Naplata doprinosa za Fond PIO veća je za osam procenata, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja, za Zavod za zapošljavanje i za Fond dječje zaštite veća za po 10 procenata.

Direktni porezi su u prvih sedam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 692,7 miliona KM, što je za 70,2 miliona maraka više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza, ostvarena je kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od oko 329,2 miliona maraka, što je za sedam posto više.

Rast poreza na dohodak

Pored toga, rast naplate bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 321,7 milion maraka, a što je za 16 posto više u odnosu na period januar-juli 2025. godine. Isto tako, rast naplate kod direktnih poreza ostvaren je i kod poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od 28,6 miliona KM, što je za 13 procenata više nego u istom periodu prethodne godine.

Kod ostalih javnih prihoda, naplata je u ovoj godini iznosila 397,5 miliona KM, što je za 46,3 miliona KM više u odnosu na januar-juli prošle godine. Po osnovu taksi i naknada prikupljeno je 203,4 miliona KM ili 17 posto više, a isti procentualni rast zabilježen je i po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Što se tiče samo jula ove godine, naplata je iznosila 404,4 miliona maraka, što je za 24,7 miliona KM ili sedam posto više u odnosu na jul prethodne godine, saopštila je Poreska uprava Republike Srpske.

The post Poreska uprava RS u periodu januar-juli ove godine prikupila 258 miliona KM više prihoda appeared first on Biznis Info.

U saopćenju se navodi da će korisnicima julske penzije biti isplaćene u uvećanim iznosima, nakon što je Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje donio Odluku o akontativnom usklađivanju penzija po stopi od 3,5 posto, koja se primjenjuje od 1. jula 2026. godine.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO podsjećaju da će konačna stopa redovnog usklađivanja penzija biti utvrđena nakon što Federalni zavod za statistiku objavi sve službene statističke podatke za prvo polugodište 2026. godine.

Također navode da će, ukoliko konačna stopa usklađivanja bude viša od akontativno isplaćenih 3,5 posto, razlika korisnicima biti obračunata i isplaćena retroaktivno, počevši od penzije za juli 2026. godine.

– Akontativno usklađivanje penzija po stopi od 3,5 posto primjenjuje se na penzije ostvarene zaključno sa 1. januarom 2026. godine. Penzije ostvarene tokom 2026. godine ne podliježu ovom usklađivanju, osim najnižih i zajamčenih penzija koje se usklađuju po istoj stopi. Stopa akontativnog usklađivanja utvrđena je u skladu sa članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, primjenom zakonom propisane formule koja uzima u obzir 60 posto rasta prosječne bruto plaće i 40 posto rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI) – pojašnjavaju iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Najniža penzija 690,10 KM

Također u saopćenju se navodi da za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija iznosi 690,10 KM, zajamčena 823,59 KM, dok najviša penzija iznosi 3.450,47 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 749,71 KM.

– Najniža penzija iz člana 81. stav 2. za manje od 20 godina penzijskog staža iznosi 449,83 KM, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina 487,31 KM, za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina 524,80 KM, za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina 562,28 KM, za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina 637,25 KM, dok najniža penzija iz člana 81. stav 2. za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 712,22 KM – navedeno je u saopćenju Federalnog zavoda.

Prosječna samostalna penzija 881,89 KM

Invalidska i porodična penzija (iza aktivnog osiguranika) u smislu člana 81. stav 4. Zakona o PIO d 01. januara 2026. godine iznosi 674,74 KM. Iznos zajamčene penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 871,93 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca obrambeno oslobodilačkog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, te Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica), izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 1.1.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 690,10 KM.

Prosječna samostalna penzija za juli iznosi 881,89 KM.

Penziju za juli primit će ukupno 471.578 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 370,17 miliona KM, saopćeno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

The post Danas isplata julskih penzija za 471.578 korisnika u Federaciji BiH appeared first on Biznis Info.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosi 2.234 KM, a najmanja prosječna plata isplaćena je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva i iznosi 1.278 KM.

Iz Saveza sindikata navode da je sindikalna potrošačka korpa za jun iznosila 2.918, te da su porodice u Republici Srpskoj najviše novca trošile na prehranu 1.344 KM.

Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 725 KM, za prevoz 226 KM, nabavka odjeće i obuće koštala je 244 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u junu mjesecu bilo potrebno izdvojiti 166 KM.

Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

The post Prosječna neto plata u RS u junu iznosila 1.698 KM appeared first on Biznis Info.