Brza cesta Lašva – Travnik ključ razvoja SBK

0

Izgradnja brze ceste od Lašve do Travnika je ključni projekat za privredni razvoj Srednjobosanskog kantona (SBK). Taj zaključak je donesen tokom posljednjeg sastanka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića sa čelnim ljudima SBK i lokalnih općina.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je naglasio kako se dionica od Lašve do Travnika mora prelaziti za 15 minuta, a brzi tranzit kroz centralni dio BiH sa sobom nosi mnogo veće koristi od same brzine kretanja, piše Faktor.

 183 miliona eura

– To je najvažniji infrastrukturni projekat za Srednjobosanski kanton i čitavu regiju jer vezuje Koridor Vc i Koridor 10 prema Banjoj Luci. To je brza cesta sa najvećim prometom vozila i za privredu Kantona bi bila prvi pravi projekat koji bi nas uvezao sa sarajevskom i zeničkom regijom i prema Banjoj Luci. To je projekat broj jedan za nas – izjavio je za Faktor Tahir Lendo, premijer SBK.Glavni izvedbeni projekat do ulaza u Travnik na petlji Nević Polje je, prema informacijama premijera SBK, završen. Čeka se eksproprijacija zemljišta, za koju je Vlada Federacije BiH izdvojila oko 10 miliona KM, te odabir metode kojom će se brza cesta graditi, odnosno izbor potencijalnih koncesionara koji će djelimično finansirati njenu izgradnju.

-Naravno da je bolje tuđim novcem graditi, ali mi možemo tu raditi i kombinaciju. Ta je cesta vjerovatno isplativa ili je na granici isplativosti. Prema tome, država može nešto malo da doda, ne mora sve sama da se zadužuje, ne mora sve sama da gradi. Naći ćemo neku kombinaciju, ali ta se cesta mora početi graditi u 2017. godini – poručio je Izetbegović nakon sastanka u Travniku.

Tu procjenu o početku gradnje brze ceste Lašva–Travnik dijeli i Pavo Boban, pomoćnik ministra prometa i komunikacija FBiH.

-Realno je da sa radovima krenemo u 2017. godini, ali imamo i druge probleme, kao što su imenovanja uprava i nadzornih odbora. Jako je teško raditi sa v.d. upravama i to nam stvara probleme koji usporavaju aktivnosti – ističe Boban u razgovoru za Faktor.

Pomenuta brza cesta je dio mreže prometnih koridora kroz BiH. Uvrštena je i među „100 prioriteta Vlade FBiH“, pa definisanje načina izgradnje zahtijeva detaljniju analizu.

-U utorak imamo sastanak zbog usklađivanja određenih stajališta sa Republikom Srpskom. Ta aktivnost ide svojim tokom. Važno je definirati i strategiju, koju intenzivno radimo, a ona bi trebala biti gotova do šestog mjeseca. U toku su aktivnosti i na provedbi postupka izbora koncesionara i istovremeno pokušaj stvaranja pretpostavki da se iskoristi dio sredstava Evropske unije iz predpristupnih fondova. Intenzivno se radi na traženju optimalne varijante da taj projekat krene čim prije – potvrdio je Boban.

18 mostova

Izgradnja brze ceste Lašva–Nević Polje (Travnik) bi trebala koštati 183 miliona eura, a projekat uključuje 23,6 kilometara ceste sa dva odvojena kolovoza, svaki sa po dvije saobraćajne trake širine tri i po metra. Polazna tačka gradnje je na Koridoru Vc, na Lašvanskoj petlji, a završava na petlji Nević Polje u blizini Travnika. Sastojat će se od tri tunela te 18 mostova i vijadukata.

Zavisimo od kredita

Izgradnja nove dionice magistralne ceste na potezu od Sarajeva do Tuzle, kojom će se zaobići planinski prevoj Karaula, jedan je od ključnih infrastrukturnih projekata u BiH.

Prema informacijama iz Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, aktivnosti na realizaciji tog projekta su u toku.

-Karaula ide svojim tokom. Prva faza se privodi kraju. Za nastavak radova su provedene sve pretpostavke i to bi trebalo sve ići kako je planirano. Zavisimo od aktivnosti oko kredita s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetskom bankom, Evropskom investicijskom bankom (EIB), sa kojom su aktivnosti najdalje odvedene. Jako je teško govoriti o preciznim terminima, ali čini se sve što se može da se aktivnosti odvijaju prema predviđenom planu – izjavio je pomoćnik federalnog ministra Pavo Boban.

Buduća cesta u brojkama

3 tunela na brzoj cesti koja je u planu

18 mostova od Lašve do Travnika

23,6 kilometara iznosi dužina ceste

183 miliona eura ukupni troškovi

(Faktor.ba)