Etnonacionalizam eskalira do te mjere da se može, na neki način, historija ponoviti kao što je to bilo prilikom raspada Jugoslavije, kazao je Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, na redovnoj sesiji nezavisnih intelektualaca održanoj u nedjelju, u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
Ovosedmična tema bila je ”Etnonacionalizam usporava razvoj provrede”, a jedan od uvodničara Milisav Tomović, biznismen iz Han-Pijeska, istakao je da je vrlo zabrinjavajuće da Bosna i Hercegovina sve više ostaje bez stanovnika, posebno mladih ljudi.
“Iz etnonacionalizma, koji je udario temelj u toku rata, je iznikao kriminal, korupcija i sve ono što je ovo društvo unazadilo i što ga je podijelilo po etnonacionalnim ideologijama i dovelo BiH na ivicu. Nije još kraj došao, ali ako ovakvim tempom budemo nastavili, ostadosmo bez mladih, a ovo što ima privrednih subjekata u BiH je upitno jer iz dana u dan nema radnika, nema ni tehničkog kadra ni običnih radnika. Biće teško doći do radnika i za platu od 1.000 maraka. Ja 22 godine ne mogu da nađem radnike koji bi imali platu oko 1.200 KM u mjestu u kojem ima 600 nazaposlenih ljudi. Oni više vole raditi za 300 KM u vatrogasnoj službi”, rekao je Tomović.
Tomislav Grizelj, privrednik iz Sarajeva, istakao je da je u BiH posljednjih 20 godina na sceni “privredna ekologija”, dodajući da je poseban problem odlazak mladih i obrazovanih ljudi.
“Imamo privrednu ekologiju koja nam govori, ‘uništi privredu i nemaš problema sa ekologijom’. Ovom zemljom prošli su mnogi osvajači, a narodi su ostajali. Danas kad smo dobili demokratiju narodi nam odlaze. Imamo javašluk, nerad, korupciju i ono što je vrlo sporno u moralu i etici. Mladi i obrazovan kadar nam napušta BiH idući trbuhom i kruhom tamo gdje će se cijeniti njihov rad i gdje će imati veću sigurnost”, kazao je Grizelj.
Samir Jusufović, biznismen koji se prije osam godina iz Švedske odlučio vratiti u BiH, izjavio je da mu je to najbolji potez koji je uradio u životu, napominjući da život u BiH i nije tako loš kako se to obično misli.
“Vratio sam se u najljepšu zemlju na svijetu. Kada me pitaju zašto, ja kažem da je gore sve bolje, ali ovdje je sve ljepše. Mislim da je problem i u percepciji. Svi misle da je tamo negdje sve uredu što jednostavno nije tačno. Mi u BiH imamo puno manje kriminala nego u Švedskoj, imamo puno manje silovanja, imamo puno manje terorizma nego u jednoj Njemačkoj ili Francuskoj. Da bi krenuli dalje moramo realno sagledati gdje smo. Nije ovdje tako loše kao što se misli”, rekao je ovaj biznismen.
Naglasio je da je ekonomija najefikasniji alat protiv etnonacionalizma.
“Razvojem ekonomije ćemo izbiti najjači instrument etnonacionalizmu iz ruku. Ako ja mogu birati između dva-tri posla, onda ne moram gledati za koga ću glasati da bih dobio posao. Jačanjem ekonomije ćemo puno toga riješiti. Ako ja mogu zaposliti 10 ljudi sutra, i ako će se neko sa Pala javiti na posao, to je najjači instrument protiv etnonacionalizma”, zaključio je Jusufović. (AA)
