Donald Tramp danas je preuzeo dužnost američkog predsjednika, a dijelovi njegovog govora direktno se tiču i BiH iako, naravno, ime naše zemlje nije spomenuo.
Njegov govor tiče se BiH po dva pitanja, a to su američka ulaganja i sigurnosna politika.
Tramp je u svom govoru najavio da će novac koji Amerika ulaže u druge zemlje preusmjeriti u SAD. S obzirom da je BiH jedna od država koje primaju američku pomoć po raznim osnovama i u razne namjene, uglavnom kroz USAID, može se očekivati da ta pomoć bude smanjena. Riječ je o više milijardi maraka koje su uložene u poljoprivredu, ekonomiju, pomoć u katastrofama itd.
Manje je poznato da je Amerika i glavni finansijer MMF-a i Svjetske banke, koji su među glavnim kreditorima u BiH.
Svakom treba biti jasno da se Tramp ovdje ne šali. On je još prije nekoliko dana izjavio da želi postati „najveći kreator radnih mjesta kojeg je Bog stvorio“, a za to će mu biti potreban svaki cent.
„Potrošili smo bilione dolara u inostranstvu dok je američka infrastruktura propadala. Učinili smo druge zemlje bogatim, a bogatstvo, snaga i samouvjerenost naše zemlje se smanjivala i nestala“, naglasio je danas Trump i najavio da će umjesto u inostranstvo, novac ubuduće ulagati u SAD, odnosno u izgradnju puteva, fabrika itd.
No, druga stvar je mnogo važnija kada je riječ o BiH. Tramp je danas najavio veliki zaokret u sigurnosnoj politici i rekao da SAD više neće braniti tuđe granice.
Ovo se može shvatiti i kao kraj širenja NATO-a, kojeg je Tramp svakako nedavno nazvao zastarjelom organizacijom.
Upravao kroz prijem novih zemalja u NATO Amerika je bila prinuđena da brani njihove granice, a da se sigurnost SAD time nije ni na koji način povećavala, objasnio je prije nekoliko dana kolumnista američkog magazina Forbes.
Osim toga, najveći dio troškova NATO-a snose upravo SAD. Na kraju, širenje NATO-a ka istoku izaziva stalne tenzije sa Moskvom, sa kojom Tramp želi popraviti odnose.
Stoga se može pretpostaviti da se priča o pridruživanju BiH NATO-u ovdje završava. Trampu jednostavno ne treba nova zemlja čiju teritoriju mora braniti i čije troškove mora snositi, ne dobijajući zauzvrat ništa.
Da politika SAD ide u tom pravcu pokazuje primjer Crne Gore, koja je bila pred vratima NATO-a ali je proces zaustavljen u američkom Senatu, i sada je krajnje neizvjestan.
No, to ne mora biti loše po BiH. Uvlačenje BiH u NATO izazivalo je Moskvu da reaguje tako što je podržavala nacionalističke snage u RS i prijetila da će podržati ocjepljenje tog entiteta.
U slučaju prestanka širenja NATO-a Moskva će vjerovatno popustiti pritisak na BiH i dozvoliti da zemlja krene putem stabilizacije i približavanja EU.
U svakom slučaju, u narednom periodu čekaju nas krupne promjene, nadamo se nabolje!
