On kaže da je ovaj iskorak zanatstva ohrabrujući, nakon što je godinama unazad dominirala trgovina, generalno po broju prijavljenih radnji i po odnosu prijavljenih i odjavljenih djelatnosti.
U prvoj polovini godine u Bijeljini su izdata 193 odobrenja za rad privatnih preduzetnika, od čega 75 za započinjanje zanatske djelatnosti, istovremeno je odjavljeno 28 zanatskih radnji, dok je u trgovini prijavljeno 59 radnji, koliko ih je i odjavljeno.
Prema Stevićevim riječima, među novim zanatskim radnjama u gradu najviše ih je iz automehaničarske djelatnosti, ali i frizera, a kao zanimljivost ističe da u Bijeljini ne postoji nijedna registrovana vodoinstalaterska radnja.
To je za Stevića pokazatelj o „radu na crno“, ali i o nedostatku brojnih usluga u gradu što ukazuje na veliki prostor za dalji razvoj zanatstva.
Stević podsjeća da je početkom fiskalizacije 2008. godine u Bijeljini bilo 3.240 radnji, nakon čega je uslijedio negativan trend odjavljivanja djelatnosti koji je zaustavljen 2011. godine, od kada je broj prijavljenih u odnosu na broj odjavljenih radnji u stalnom rastu, po čemu je Bijeljina lider u Republici Srpskoj.
U gradu danas ima 1.886 registrovanih zanatsko-preduzetničkih radnji.
„Pozitivan trend u razvoju preduzetništva pokazuje kako sistemske mjere daju dobre rezultate, prvenstveno defiskalizacija u zanatstvu za male preduzetnike iz 2014. godine, kao i činjenica da su mladi shvatili prednosti samozapošljavanja i otvaranja sopstevnog biznisa“, kaže Stević.
Izvršni direktor Zanatsko-preduzetničkog udruženja „Preduzetnik“ iz Bijeljine Mile Stević ističe da se preduzetnička radnja može otvoriti za dva dana, uz maksimalno pojednostavnjenu administraciju i 30 KM takse, tako da je za pokretanje posla zavisno od djelatnosti dovoljno između tri do pet hiljada maraka. (Srna)
