U prvih šest mjeseci posmatrajući kroz vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom daju se signali da treba naše aktivnosti usmjeriti na povećanu ekonomsku aktivnost, rast industrijske proizvodnje, veći stepen finalizacije proizvoda, rekao generalni sekretar VTK-a.
Prema riječima Nihada Bajramovića, generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni za period od januara do juna ove godine porastao je za 12 posto u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Anadolu Agency (AA).
Iz VTK-a su istakli da je obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u periodu prvih šest mjeseci 2019. godine iznosio je 15.952.363.000 konvertibilnih maraka (KM). Od ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene na izvoz se odnosi 6.009.922.000 KM, dok je BiH uvezla robu u vrijednosti 9.942.441.000 KM. Stoga je pokrivenost izvoza uvozom 60,4 posto, što je manje u odnosu na isti period iste godine kada je iznosio 63,2 posto.
“Vanjskotrgovinski deficit BiH je povećan za 12 posto, odnosno iznosi četiri milijarde KM. Ovakve stope rasta izvoza i uvoza nisu dovoljne za ekonomski rast i razvoj BiH. Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu evropskih zemalja, neophodne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u Evropskoj uniji. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati sa Evropskom unijom kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni“, istakao je Nihad Bajramović, generalni sekretar VTK BiH.
Dodao je da je neophodno da se napokon formira vlast na državnom nivou, kako bi se nastavilo sa provođenjem reformi u javnim institucijama i u privredi.
“Upravo sporost formiranja vlasti je direktno povezana sa kreditnim rejtingom naše zemlje, a privatnom sektoru loš kreditni rejting otežava uslove poslovanja“, kazao je Bajramović i nastavio:
“U prvih šest mjeseci, posmatrajući kroz vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom, daju se signali da treba naše aktivnosti usmjeriti na povećanu ekonomsku aktivnost, rast industrijske proizvodnje, veći stepen finalizacije proizvoda, kako bi kao izvozno orijentisana zemlja imali veće koristi u smanjivanju vanjskotrgovinskog deficita, koji je porastao za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.“
Iznio je i podatak da BiH uvozi čak 92 posto hrane koju građani jedu, a da to tržište pokriva tek osam posto domaće proizvodnje.
“Privreda ima jako malo vremena kada su u pitanju reforme. One se moraju jako brzo provoditi, jer još vrlo malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage, koja je sve intenzivnija i sve veće su potrebe naše privrede za kvalificiranom radnom snagom“, naglasio je Bajramović.
Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTK-a rekla je da je u prvih šest mjeseci 2019. godine ostvaren pad izvoza od 0,05 posto, a rast uvoza od 4,43 posto.
“Smanjenje aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, rast necarinskih barijera, otežano poslovanje u metalnoj, odnosno aluminijskoj industriji, nizak obim proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju koja se podmiruje uvozom su neki od razloga što imamo tako visok vanjskotrgovinski deficit“, pojasnila je Hasić.
Ona je dodala da je BiH nastavila najviše uvoziti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Njemačke, te da je najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni Evropska unija u koju je izvezena roba u vrijednosti od 4,5 milijarde KM. Uvoz je iznosio 6,8 milijardi KM. Izvoz je povećan za dva posto, a uvoz za oko osam posto.
Nakon EU najznačajniji partner su zemlje CEFTA-e na čije je tržište izvezena roba u vrijednosti od 990 miliona KM, čime je povećan za jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Sa područja CEFTA-e uvezena je roba u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, što je za dva posta u odnosu na prošlu godinu.
“U takozvanim ostalim ili trećim zemljama najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu poslovanja je Turska, zatim Sjedinjene Američke Države. Posmatrano u periodu pad izvoza je zabilježen i u Turusku, SAD, Kinu i Rusiju uz istovremeno povećanje uvoza iz trećih zemalja, osim iz Rusije. U Tursku najviše izvozimo masnoće i ulje životinjskog i biljnog porijekla, zatim gvožđe i čelik, namještaj, madrace“, kazala je Hasić.
Iz Turske je u prvih šest mjeseci ove godine uvezena roba u vrijednosti 409 miliona KM, a izvezeno 143 miliona KM. Zabilježen je pad izvoza u Tursku od 25,19 posto u odnosu na prošlu godinu, a koji je razlog pojasnila je Amila Šehić iz sektora makroekonomski sistem VTK-a.
“Desio se pad izvoza mesa, tačnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 posto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Republici Turskoj“, rekla je Šehić i dodala:
“Ovdje govorimo o novom sporazumu, koji se već dugo vremena dogovora sa Turskom. I ovaj sporazum za sada je napravio neke negativne indikatore u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Međutim, u skorijoj budućnosti on je sigurno puno bolji od prethodnog sporazuma. On podrazumijeva da imamo slobodan pristup turskom tržištu i obratno i posebno se odnosi na javne nabavke i usluge. Kada je u pitanju meso, tu imamo određene prednosti u odnosu na prethodni sporazum, jer smo mi dobivali od Republike Turske kvote i tu se baš kosi da se radi o ugovoru o slobodnoj trgovini. Ovdje se pretpostavlja da će to biti izvoz na godišnjem nivou od 15.000 tona, a mi smo u prethodnom sporazumu imali kvotu od 8.000 tona. Tako da ovaj sporazum je modernizovaniji i malo su ga ažurirali, tako da je sigurno bolji za našu privredu“, naglasila je Šehić.
O nedavnoj odluci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da ograniči uvoz pilećeg mesa iz Turske, iz VTK-a su kazali da je ona opravdana, jer se odnosi samo na ove proizvođače pilećeg mesa i prerađevina koji ne zadovoljavaju standarde Evropske unije.
