Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježila rast i izvoza i uvoza, ali je uvoz rastao nešto brže, zbog čega je vanjskotrgovinski robni deficit dostigao čak 8,07 milijardi KM. Najveći krivac za ovaj deficit, kako smo ustanovili, je trgovina sa Kinom, piše BiznisInfo.ba.
U periodu od januara do jula ove godine izvoz iz BiH iznosio je 10,45 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,6 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je u BiH uvezeno robe u vrijednosti od čak 18,53 milijarde KM, odnosno 6,8 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2025. godine.
To znači da je razlika između vrijednosti uvezene i izvezene robe premašila osam milijardi maraka, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 56,4 posto. Drugim riječima, na svakih 100 KM vrijednosti robe koju je BiH uvezla, iz zemlje je izvezeno robe u vrijednosti od nešto više od 56 KM.
Snažan rast izvoza u Evropsku uniju
Posebno je zanimljivo kretanje trgovine s Evropskom unijom, koja predstavlja najvažnije izvozno tržište za kompanije iz Bosne i Hercegovine.
Izvoz u zemlje EU u prvih sedam mjeseci dostigao je 8,02 milijarde KM, što je čak 9,8 posto više nego u istom periodu prošle godine. Uvoz iz Evropske unije također je rastao, ali sporijom stopom. Njegova vrijednost iznosila je 10,86 milijardi KM, uz rast od 7,3 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama EU tako je iznosila relativno visokih 73,9 posto. Podaci pokazuju i koliko je Evropska unija dominantna za bh. izvoznike – više od tri četvrtine ukupnog robnog izvoza Bosne i Hercegovine u ovom periodu završilo je upravo na tržištu EU.
Pad izvoza u zemlje CEFTA-e
Drugačiji trend zabilježen je u trgovini sa zemljama CEFTA-e. BiH je na ova tržišta od januara do jula izvezla robe u vrijednosti od oko 1,62 milijarde KM, što predstavlja pad od četiri posto u odnosu na isti period 2025.
Istovremeno je uvoz iz zemalja CEFTA-e blago porastao, za 0,9 posto, na 2,14 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama CEFTA-e iznosila je 75,4 posto.
Ukupni podaci tako pokazuju nastavak rasta vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, ali i činjenicu da uvoz raste brže od izvoza. Uprkos snažnom povećanju plasmana bh. proizvoda na tržište Evropske unije, vrijednost uvezene robe u prvih sedam mjeseci bila je za više od osam milijardi KM veća od vrijednosti izvoza.
Kina otkriva drugi dio slike
No, detaljniji pogled na podatke otkriva zanimljivu sliku. Ako BiH u trgovini s Evropskom unijom i zemljama CEFTA-e izvozom pokriva oko tri četvrtine uvoza, postavlja se pitanje gdje zapravo nastaje veliki dio ukupnog vanjskotrgovinskog minusa. Ključni odgovor krije se u trgovini s Kinom, gdje je odnos uvoza i izvoza gotovo nevjerovatan.
U prvih sedam mjeseci ove godine BiH je iz Kine uvezla robe u vrijednosti od čak 1,89 milijardi KM, dok je na ogromno kinesko tržište izvezla robe vrijedne svega 24,2 miliona KM. To znači da je samo u trgovini s Kinom za sedam mjeseci napravljen deficit od približno 1,87 milijardi KM.
Koliki je nesrazmjer možda najbolje pokazuje jednostavno poređenje: na svaku jednu marku robe koju BiH izveze u Kinu, iz ove zemlje uveze više od 78 KM robe. Pritom se ovaj odnos dodatno pogoršao u odnosu na prošlu godinu. Uvoz iz Kine porastao je za 6,2 posto, dok je istovremeno bh. izvoz u Kinu pao za čak 45,7 posto.
Samo trgovina s Kinom tako je generisala oko 23 posto ukupnog robnog deficita Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci ove godine. Dok pokrivenost uvoza izvozom sa EU iznosi 73,9 posto, a sa CEFTA-om 75,4 posto, u trgovini s Kinom ona iznosi svega 1,3 posto.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
