Studenti četvrte godine studijskog programa Mehatronika na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, uz mentorstvo nastavnog osoblja sa Katedre za mehatroniku i robotiku uspješno su razvili i realizovali bicikl na električni pogon koji su nazvali “2π”.
Ekipi Anadolu Agency (AA) pojasnili su da je u pitanju tipičan mehatronički projekat sa visokim nivoom integracije proizvodnih i informaciono-komunikacionih tehnologija: mehanike, elektronike, mikrokontrolera, softvera i programiranja mobilnih aplikacija.
Željko Zorić, student četvrte godine Mašinskog fakulteta u Banjaluci, ispričao je da je profesor Bojan Knežević, šef Katedre za mehatroniku i robotiku, okupio grupu od osam studenata. Primjenjujući znanja koja su stekli na fakultetu trebalo je da isprojektuju sistem i da riješe kompletno upravljanje električnog bicikla koji će pomagati vožnju korisnika.
“Mi smo se okupili ovdje da sve komponente koje su potrebne za realizaciju tog projekta, prvo sakupimo, onda da integrišemo u sam sistem”, rekao je Zorić.
Na pitanje da li im je sve to bilo komplikovano odgovorio je:
“Ispočetka je to bila dosta komplikovana priča jer smo se prvi put susretali sa realizacijom kompletnog projekta i bilo je trenutaka kada smo mislili da odustanemo međutim kako je priča tekla i kako je vrijeme prolazilo vidjeli smo da se sve može realizovati”.
Dodao je njihov bicikl spreman za studente koji tek dolaze na četvrtu godinu, odnosno za doradu jer su uvijek moguća poboljšanja i nadogradnja.
Njegov kolega, Nemanja Šarić, takođe student četvrte godine Mašinskog fakulteta, smjera Mehatronika u okviru projekta bio je zadužen za pitanje upravljanja odnosno kumunikaciju između kontrolera i aplikacije i upravljanje motorom.
On će nastaviti da radi i diplomski rad na tu temu, a planira se nastaviti usavršavati u oblasti mehatronike, odnosno upisati i postdiplomski studij.
“U početku je bilo komplikovano jer nismo bili upoznati sa tematikom. Električni bicikl izgleda jednostavno ali ustvari i nije. Dosta su pomogle kolege i asistenti i istraživanje na internetu”, rekao je on.
Konačni proizvod je takav da u okviru aplikacije, korisnik kontroliše željeni nivo asistencije pogonskog motora, prati svoju trenutnu lokaciju na integrisanim mapama, vrši monitoring kapaciteta baterije, uključuje i isključuje svjetla i to sve u realnom vremenu.
Šarić smatra da je praktičan radi izuzetno značajan za sve studente.
“To je definitivno značajno jer lakše se upija znanje i više se nauči na tom jednom projektu nego u dva, tri predmeta, jer morate sami raditi, rješavati probleme, istraživati…”, istakao je on.
Pohvalio je uslove koje imaju studenti studijskog programa Mehatronika navodeći da imaju gotovo sve što im treba, dosta opreme, robota, pokretnu traku…
“Osnovna ideja je bila da studenti teorijska znanja koja stiču kroz četiri godine studiranja na studijskom programu Mehatronika provuku kroz jedan praktičan rad, da podignu samopouzdanje, ali i da verifikuju znanja koja su stekli i da otkriju da su korisna i da nauče da ta teorijska znanja iskoriste za praktične probleme što ih sutra u privredi ili gdje budu išli da rade čeka”, rekao je Bojan Knežević, šef Katedre za mehatroniku i robotiku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci.
Prema njegovim riječima mehatroničare vide kao nekog ko se bavi interdisciplinarnom oblašću, ko može da pokreće vlastite firme i biznise, gdje je osnovna stvar da razvijaju vlastiti proizvod, da ga stave na tržište i da ga promovišu.
I ranije su radili razne projekte sa studentima ali ih nisu prezentovali javnosti, a ovaj put ideja je da oni što rade pokažu drugima. Smatra da javnost treba da bude upoznata sa pozitivnim pričama u domaćem visokom obrazovanju, a da i na taj način animiraju mlade ljude da što više dolaze na fakultet da vide da to može biti i zabavno, a ne samo da je učenje nešto što je teško.
Nastavnici Mašinskog fakulteta u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom i firmom Holoskop iz Banjaluke razvili su i autonomnog robota za primjenu u poljoprivredi “Spraybot”. Ovaj robot je namijenjen za potpuno samostalnu zaštitu povrtlarskih kultura u plastenicima bez prisustva čovjeka i kao takav, kako navode, predstavlja pionirski poduhvat u oblasti mobilne robotike u regionu.
“Radi se o mobilnom robotu koji je namijenjen za primjenu u plasteničkoj proizvodnji. Ideja je bila da se zaštite farmeri koji imaju plasteničku proizvodnju, da im se olakša i riješi krupan problem zaštite biljaka u plasteničkoj proizvodnji jer se radi sa opasnim materijama i najčešće bez zaštite, po toplom vremenu i onda ta zaštita ne bude kvalitetna. S druge strane radi se sa većim količinama preparata nego što bi to trebalo pa i za korisnike tih njihovih proizvoda to nije dobro”, pojasnio je Knežević.
Ovaj robot prilagođen je proizvođačima u regionu koji uglavnom imaju velike površine pod više manjih plastenika zbog čega rješenje nije instaliran sistem u plasteniku pod jednim krovom.
Na pitanje o planovima za budućnost ovog projekta rekao je da je mobilna robotika u poljoprivredi nešto što je u svijetu jako razvijeno, ali je u fazi istraživanja i u serijskoj proizvodnji gotovo da i nema takvih proizvoda, a ono što ima izuzetno je skupo ili je na nižem nivou kvaliteta. S ovim robotom htjeli su da pokažu šta mogu da urade, a ako bude zainteresovanih može da se razvija.
Govoreći o studijskom programu Mehatronika Knežević je istakao da od kada je osnovan, bilježi konstantno povećanje broja upisanih studenata iz godine u godinu. Mehatronika je interdisciplinarna oblast koja je optimalan spoj mašinstva, elektrotehnike i programiranja. U zapadnoj Evropi je u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a banjalučki studenti mehatronike posao pronalaze još tokom studija.
Ovaj studijski program upisuju đaci iz svih područja Bosne i Hercegovine, ali i mnogih srednjih škola, tehničkih, elektrotehničkih, gimnazija…
Na univerzitetima u Republici Srpskoj, entitetu u Bosni i Hercegovini, 27. juna održan je prijemni ispit za upis budućih studenata na fakultete. Poslije Medicinskog i Ekonomskog fakulteta, treće mjesto na Univerzitetu u Banjaluci po broju upisanih na prvom upisnom roku dijele Mašinski i Elektrotehnički fakultet. Mašinski fakultet popunio skoro sva raspoloživa mjesta predviđena za upis nove generacije, a prema riječima Kneževića broj prijavljenih za upis na mehatroniku je za 35 posto premašio broj raspoloživih mjesta.
Kao odličan uslov za studente u Banjaluci on je izdvojio činjenicu da studenti mogu kada god požele da rade u laboratoriji, 24 časa, sedam dana sedmično, jer nisu ograničeni prisustvom profesora ili asistenata.
