Vlasti u Federaciji BiH našle su se u problemu – kako da radnicima iz javnog sektora isplate stotine miliona eura koje duguju po pravomoćnim presudama, a da ne oštete druge budžetske korisnike. Novca za oboje u budžetima nema, pa se pristupilo usvajanju novih zakona. Prema njima, mnogi neće dočekati izvršenje presuda, izvještava Al Jazeera.
Kolektivni ugovor o radu garantirao je Jusufu Taloviću plaću u iznosu blizu 700 eura. Kada je Vlada Zeničko-dobojskog kantona 2002. godine nastavnicima smanjila plaće za 12 i pol eura, Talović je protiv nje podnio dvije tužbe. Jednu zbog smanjenja plaće, a drugu – zbog, kako kaže, drugih kršenja kolektivnog ugovora. Danas mu kantonalna vlada, po pravosnažnim presudama, duguje blizu 25.000 eura. Od 2005. čeka na izvršenje.
“Osjećam se uvrijeđeno. Prije svega kao građanin, kao osoba. Država računa zatezne kamate, naplaćuje, plijeni imovinu građanima koji duguju državi, a kad država duguje građanima, na sve načine smišlja razloge da ne učini baš ništa”, kaže Talović.
Blizu 100 miliona eura Vlada Zeničko-dobojskog kantona duguje radnicima po osnovu pravosnažnih presuda. To je gotovo 80 posto njihovog ukupnog godišnjeg budžeta. Naredne godine za isplatu dugova, u skladu sa zakonom, moraju izdvojiti 375.000 eura. Taj iznos za ovu je Vladu veliki izazov.
“To je jedno veliko opterećenje za našu vladu budući da smo svjedoci da zahtjevi svih proračunskih korisnika iz godine u godinu rastu. Mi imamo i druge potrebe, pogotovu socijalnog karaktera, investicionog karaktera”, rekao je Andrej Kajić, ministar finansija ZDK-a.
Blokada novih tužbi
Prema novom federalnom Zakonu o izvršnom postupku, vlade su dužne iz budžeta izdvajati 0,3 posto za isplatu ovih dugova. To ne znači da novi zakon odgovara radnicima koji su tužili državu.
Primjera radi, Vladi Zeničko-dobojskog kantona, koja duguje gotovo 100 miliona eura, ovom bi dinamikom bilo potrebno 267 godina da otplati dugove. Uz zatezne kamate i 300 godina. Ali nije to jedini zakon koji je Federalna vlada izmijenila ili namjerava izmijeniti s ciljem prolongiranja rokova otplate i sprečavanja novih tužbi.
“Najprije je izmijenjen Zakon o radu da bi se ograničila važnost kolektivnih ugovora kako oni ne bi bili više izvor tužbi. Sa druge strane zakon o izvršenju je zamijenjen kako bi se isplata svih tih tužbi odnosno presuda mogla prilagoditi uvjetima budžeta, zatim i zatezne kamate se također smanjuju kako bi one bile što manje opterećenje jer veći dio tih sredstava ide u tu svrhu”, kaže Zlatko Hurtić, ekonomski savjetnik Vlade FBiH.
Mijenjaju se i zakoni o plaćama državnih i policijskih službenika, u pripremi su izmjene Zakona o pravobranilaštvu. Osim toga, potpisuju se novi granski kolektivni ugovori s izmjenama koje bi trebale spriječiti nove tužbe.
„Ali radnici poput Jusufa koji smatraju da su ih vlade oštetile jednostranim kršenjem kolektivnih ugovora, sada se osjećaju iznova zakinutim jer ne znaju da li će i kada naplatiti presuđene štete“, javlja reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.
