Građani Bosne i Hercegovine (BiH) teže povećanju životnog standarda u budućnosti, dobrim poslovima, boljoj infrastrukturi i javnim uslugama, zdravom i održivom okolišu, te članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali BiH je daleko od ostvarenja tih težnji i suočava se s kritičnim izazovom brzog gubitka stanovništva – svog najdragocjenijeg resursa.
Ovo se navodi u dokumentu „Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje“ Svjetske banke.
– Svake godine hiljade ljudi napuste zemlju u potrazi za boljim životom. Zemlja si ne može priuštiti dalji gubitak stanovništva, a da bi se ljudi motivirali da ostanu, bit će potrebno ispunjavanje njihovih želja za boljim životom za njih same i njihove porodice. To jeste moguće, ali zahtijeva odlučne aktivnosti svih aktera na prevazilaženju identificiranih izazova – stoji u dokumentu.
Nedovoljna stopa rasta
Trenutni razvojni put BiH neće stvoriti prilike koje su stanovništvu potrebne. BiH je uspjela održati makroekonomsku stabilnost, ostvariti fiskalni suficit i smanjiti javni dug, ali to nije dovoljno.
Iako je ekonomski rast posljednjih godina stabilan, na približno 3 posto, to je jednostavno premalo da bi nosilo put zajedničkog prosperiteta.
– Ako bi BiH nastavila rasti po istoj stopi, trebalo bi joj 100 godina da dostigne životni standard EU. Štaviše, ni sadašnji rast se ne može uzeti „zdravo za gotovo“, s obzirom da se u velikoj mjeri oslanja na izvore koji nisu dugoročno održivi (npr. generalna potrošnja i potrošnja javnog sektora) – navode iz Svjetske banke.
Kako bi se osigurala održivost rasta, nivo investicija – koji trenutno iznosi 18% bruto društvenog proizvoda (BDP) – treba porasti, kao i produktivnost radne snage, koja je niska i u daljem padu.
Siromaštvo veliki problem
Integracija BiH u globalna tržišta je ograničena. Nivo izvoza, iako u sporom rastu, i dalje je, s 38 posto, nizak za malu ekonomiju, a dvije trećine izvoza otpada na sektore s malom dodatnom vrijednošću.
– Strane direktne investicije (SDI) su niske i koncentrirane na energetski sektor, dok samo 4 posto otpada na izvozne sektore. Fiskalni prihodi su, s 44 posto BDP-a, relativno visoki, ali ne daju kvalitetne javne usluge, a obrazac potrošnje (male javne investicije, velika izdvajanja za plate) potkopava rast. Iako se i druge zemlje Zapadnog Balkana i Evrope suočavaju sa sličnim razvojnim izazovima i ekonomskom situacijom, u drugim zemljama postoji osjećaj usmjerenog političkog djelovanja na uklanjanju prepreka za rast i prosperitet, što u BiH u velikoj mjeri nedostaje, zbog neostvarivanja značajnijeg napretka u toliko potrebnim reformama – poručili su stručnjaci Svjetske banke.
Siromaštvo je i dalje problem, uz pogoršanje stanja siromašnog stanovništva posljednjih godina.
Mladi napuštaju zemlju
Demografski trendovi zahtijevaju još veću hitnost djelovanja. BiH ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital.
– Trećina ljudi iz BiH živi van zemlje, a svake je godine napuštaju hiljade u potrazi za boljim životom, uključujući bolji posao, bolje obrazovanje i zdravstvo, bolje javne usluge i čišći okoliš. Kako mladi i cijele porodice napuštaju zemlju, preostalo stanovništvo brzo stari, a niske stope fertiliteta ukazuju da će se taj trend vjerovatno nastaviti – piše u izvještaju.
