Razvoj bosanskohercegovačke bespilotne letjelice CNT-17FW01, projekta Javne ustanove Centar za napredne tehnologije (CNT) iz Sarajeva, ušao je u novu fazu u kojoj je fokus sa same prezentacije uspješno pomaknut na sistematsko testiranje, optimizaciju i dostizanje industrijske zrelosti.
S vizijom stvaranja društva znanja i zadržavanja mladih i perspektivnih kadrova u zemlji, projekti CNT-a realiziraju se u bliskoj saradnji s domaćim istraživačima, inženjerima i naučnim institucijama, potvrđujući da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za vrhunske tehnološke iskorake.
Model CNT-17FW01, opremljen rasponom krila od 5,4 metra, motorom snage 16 kW i nosivošću do 30 kilograma, s procijenjenim trajanjem leta do 12 sati, dizajniran je prvenstveno za civilnu upotrebu, s akcentom na misije potrage i spašavanja.
Podrška Vlade KS
Trenutna faza razvoja obuhvata rigorozna testiranja, prikupljanje podataka i standardizaciju procesa kako bi se osigurala potpuna pouzdanost i ponovljivost performansi.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk ističe da podrška nauci i tehnologiji mora biti praćena konkretnim potezima i mjerama za jačanje akademskog i istraživačkog kadra, poput strateškog “Programa 150+” kojim Vlada KS osigurava radna mjesta za najbolje mlade stručnjake i povratak naučne dijaspore.
– Centar za napredne tehnologije definisan je s ciljem da pruži konkretnu podršku razvoju i istraživanju. Programima poput ’150+’ i rekordnim izdvajanjima za nauku stvaramo priliku da naši najbolji mladi stručnjaci i naučnici ostanu i grade karijeru ovdje, umjesto da odlaze. Vjerujem da ćemo u CNT-u i kroz ovakve projekte dosegnuti stepen izvrsnosti i kompetencija koje se mogu ravnopravno takmičiti sa sličnim institucijama u regiji, Evropi i svijetu – izjavio je premijer Uk.
Letjelica u prototipskoj fazi
Direktor Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu, mr. Ensar Mulaosmanović naglašava složenost samog procesa i stratešku važnost ovakvih inicijativa za domaći inženjering.
– Letjelica je u prototipskoj fazi i ono što je za nas najvažnije jeste da su svi inicijalno postavljeni razvojni ciljevi ispunjeni. Dokazali smo da možemo razviti i integrisati ovako složen tehnološki sistem vlastitim znanjem i kapacitetima. Najveći inženjerski izazov upravo je integracija velikog broja komponenti, od mehanike, pogonskog sistema i elektronike, do komunikacija, softvera i energetskog sistema, u jednu pouzdanu cjelinu – rekao je Mulaosmanović.
Naredni korak jeste prelazak s prototipa na tehnološki zreo proizvod kroz sistematska testiranja i otklanjanje uočenih nedostataka, istakao je Mulaosmanović, dodajući da ova platforma predstavlja dobru osnovu za razvoj čitave porodice autonomnih sistema uz saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima.
Projekt posjeduje primarno mirnodopsku namjenu, a značajan interes međunarodnih partnera dodatno potvrđuje kvalitet i tržišni potencijal domaće pameti. Ulaganje u nauku, tehnologiju i mlade kadrove ostaje temeljni preduvjet za izgradnju održive ekonomije zasnovane na znanju.
