U posljednjih pet godina sa Banjalučke berze je delistirano, odnosno povuklo se čak 213 akcionarskih društava, dok je istovremeno na berzu izašla samo jedna firma, potvrđeno je “Nezavisnim”.
Međutim, u posljednje dvije godine primjetan je trend smanjenja broja delistiranih akcija, ali, prema mišljenju stručnjaka, posebno zabrinjava nedostatak privatnih preduzeća koja su spremna da izađu na berzu, što je situacija koja se dešava i u zemljama regiona.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, rekao je da delistiranje sa berze znači najčešće da su preduzeća ugašena u postupku stečaja ili da preduzeća imaju zaokruženo vlasništvo pa su zbog toga nastavila da posluju kao društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili zatvorena akcionarska društva.
“Od osnivanja Banjalučke berze bilo je očigledno da je zbog modela masovne vaučerske privatizacije listiran veliki broj akcionarskih društava koji nije bio srazmjeran ekonomskoj razvijenosti RS. Imali smo situaciju da je na Banjalučkoj berzi krajem 2004. godine bilo listirano oko 830 preduzeća. Mnoge veće i razvijenije ekonomije nisu imale tako veliki broj preduzeća listiranih na berzi”, podsjetio je Božić.
Prema njegovim riječima, dobar dio preduzeća nakon završetka rata nije mogao da nađe tržište ili nije mogao da promijeni zastarjelu tehnologiju, tako da nisu ni obnovila poslovanje, pa su na kraju ugašena kroz stečaj ili likvidaciju.
Božić je istakao da je u samom procesu privatizacije bio veliki broj slučajeva u kojima kupci državnog kapitala nisu imali za cilj obnavljanje poslovanja, nego kupovinu imovine, najčešće atraktivnih nekretnina i zemljišta.
Sve to je dovelo do toga da je 76 odsto od ukupno delistiranih preduzeća delistirano sa berze nakon zaključenja stečaja, odnosno likvidacije.
“U preduzećima u kojima je došlo do preuzimanja i zaokruživanja vlasništva došlo je do transformacije u d.o.o. (22 odsto) i zatvorena akcionarska društva (dva odsto)”, kazao je Božić.
Kako je istakao, promjena pravne forme iz akcionarskog društva u d.o.o. događa se u preduzećima koja imaju zaokruženo vlasništvo, tj. jednog akcionara ili manji broj povezanih akcionara koji donesu odluku o promjeni pravne forme. Nerijetko se radi o malim preduzećima sa svega dva ili tri zaposlena.
Božić kaže da takva preduzeća najčešće ne mogu da podnesu troškove kojima su opterećena veća akcionarska društva koja su listirana na berzi. Naveo je da je potrebno raditi na harmonizaciji struktura upravljanja tako da bi imali jedinstvenu upravljačku strukturu u RS, a onda manjim akcionarskim društvima dozvoliti da vlasnici imaju mogućnost smanjenja broja organa ili predstavnika u tim organima.
“Nije dobro rješenje da preduzeće koje vrijedi nekoliko desetina hiljada KM mora da ima iste organe kao i akcionarsko društvo koje vrijedi više desetina miliona maraka”, smatra on.
Pored ovoga, ističe da treba raditi na kreiranju stimulativnog poreskog okruženja za preduzeća koja žele da se razvijaju osvajajući nova tržišta prikupljanjem kapitala na berzi.
Božić ističe da su rijetka preduzeća u RS koja imaju ambicije da budu tržišni lideri u regiji i takvim preduzećima treba obezbijediti poreski tretman i uslove koji im omogućavaju da izađu na veća tržišta.
Inače, u posljednjih pet godina 46 akcionarskih društava je promijenilo formu poslovanja u d.o.o, dok je pet preduzeća odlučilo da nastavi poslovanje kao zatvoreno akcionarsko društvo.
“U posljednjih pet godina na Banjalučku berzu je izašlo samo jedno preduzeće, i to Veterinarska stanica Derventa 2013. godine. Bilo je emisija prioritetnih akcija ili akcija nakon diobe preduzeća”, kazao je Božić.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je za Nezavisne novine da se na našim prostorima d.o.o. jednostavno plaše izlaska na berzu i transformacije svog preduzeća u neko akcionarsko društvo.
“Oni će radije posegnuti za dodatnim izvorima finansiranja u banci, plaćati kamate za to da firma ostane u njegovom vlasnišvu, nego da svoje preduzeće stavljaju na berzu i na taj način dođu do svježeg kapitala”, rekao je Duduković i dodao da to ovdje kod nas nije zaživjelo. Dodao je da bi trebalo organizovati dodatne edukacije kako bi vlasnici preduzeća vidjeli šta im donosi izlazak na berzu.
“To obični vlasnik kapitala, prosječnog znanja, na ovom području ne zna. On ne zna koji bi mogli biti njegovi benefiti kada bi njegovo društvo izašlo na berzu. Ne zna, nema ko da mu objasni, jer nema seminara, edukacija o tome ili bilo čega drugog što bi mu pomoglo da vidi neku svoju šansu ako bi izašao na berzu”, smatra Duduković.
Broj delistiranih a.d. po godinama: 2012 – 48, 2013 – 65, 2014 – 38, 2015 – 34, 2016 – 28.
