Centar za istraživanje i razvoj u drvoprerađivačkoj industriji otvoren je danas u Gradišci s ciljem stvaranja uslova za unapređenje poslovanja drvoprerađivačkih kompanija na području ovog grada, ali i iz Srpca, Laktaša i Kozarske Dubice. Otvaranju su prisustvovali ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević, ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić i šef Regionalne kancelarije Delegacije EU u Banjaluci Stefano Donati.Rajčević je naglasio da nema uspješne nauke bez saradnje sa privredom, a ni razvijene privrede bez korištenja naučnoistraživačkih potencijala, te da resorno ministarstvo podržava projekte koji idu u tom smijeru.On je…
Autor: BiznisInfo
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 740.357,80 KM. U sklopu 5 transakcija ukupno je prometovano 20.008 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 926,39 poena. Vrijednost indeksa SASX-10 nije se mijenjala i iznosi 760,30 poena. Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 1,18 indeksnih poena na 1.455,51 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,08%. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI nije se mijenjala i iznosi 9.754,34 poena. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN nije se mijenjala i iznosi 15.560,55 poena. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 1.283,10 KM, u…
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 59.032,92 KM, kroz 25 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,09% i iznosi 583,57 poena. Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 33.075,12 KM, po prosječnoj cijeni od 1,04 KM po akciji. Ukupan promet sa obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 22.590,38 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – izmirenje ratne štete 13 u vrijednosti od 11.388,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,07%. Od hartija od…
U Federaciji BiH u četvrtom kvartalu prošle godine ukupan promet u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kalendarski prilagođen, bilježi pad od 42,7 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Promet u smještaju u posljednjem kvartalu lani manji je za 62 posto u odnosu na promet ostvaren u istom periodu prethodne godine, dok je promet u pripremi i usluživanju hrane i pića manji za 21,4 posto, saopšteno je iz Federalnog zavoda za statistiku. U četvrtom tromjesečju prošle godine, u odnosu na prethodno tromjesečje, ukupan sezonski prilagođeni promet u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u FBiH bilježi rast od 8,8 posto. Promet u smještaju veći…
Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 22.02.2021. godine iznosio je 518.382, podaci su Porezne uprave Federacije BiH. U odnosu na 15.02.2021. godine kada je broj zaposlenih iznosio 518.185, trenutni broj zaposlenih veći je za 197. Pozitivne vijesti donose Vam BiznisInfo i Addiko Bank Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica i sjedištu poslodavca na dan 22.02.2021. godine po kantonima/RS/BD može se vidjeti u tabelarnom pregledu. Broj zaposlenih na dan 22.02.2021. godine po općinama može se vidjeti ovdje.
Strani radnici napuštaju Britaniju najbržim tempom od Drugog svjetskog rata, predstavljajući izazov za ekonomiju koju su Bregzit i koronavirus već uzdrmali. Samo je London tokom prošle godine izgubio 700.000 ljudi, pokazuju nedavna istraživanja, piše Bloomberg. – Rizik je da se ljudi ne vrate, tako da imamo nedostatak vještina i radne snage, a trajno gubimo dio proizvodnje, rasta i prihoda od poreza – rekao je Džonatan Portes, profesor ekonomije na King's College u Londonu. On procjenjuje da je više od milion stranih radnika već otišlo, prenosi Blic. – S obzirom na to da su migracije pokretale ekonomski rast, posebno u Londonu,…
Do 2030. godine u Evropskoj uniji bit će potrebno dodatnih 11 miliona zdravstvenih i radnika za dugotrajnu negu kako bi se zadovoljili zahtjevi koje sa sobom nosi starenje stanovništva, pokazuje izvještaj koje je u četvrtak objavio Zajednički istraživački centar Evropske komisije. Veliki dio potreba za takvom radnom snagom sada osiguravaju domaći sistemi obrazovanja i osposobljavanja, ali sve veću ulogu imaju migracija i mobilnost radne snage unutar EU, prenosi Poslovni dnevnik. Godine 2018. skoro dva miliona zdravstvenih i radnika za dugotrajnu njegu nijesu rođeni u zemlji u kojoj rade. Iako je broj stranih radnika u dugotrajnoj njezi i zdravstvenoj zaštiti posljednjih…
Bruto proizvodnja električne energije u BiH u decembru lani iznosila je 1.673 gigavat-sati, što je manje za 8,78 posto nego u istom mjesecu prethodne godine, te više za 8,63 posto u odnosu na prošlogodišnji novembar. U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 35 posto, termoelektrane sa 63,5 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 1,5 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. Bruto proizvodnja hidroelektrana u decembru 2020. iznosila je 586 gigavat-sati, odnosno manje za 27,03 posto od istog mjeseca prethodne godine, te više za 26,9 posto od novembra lani. Kada je riječ o bruto proizvodnji termoelektrana u decembru lani, ona je…
Eksproprijacija nepokretnosti, sljedeća je faza, nakon što je Narodna skupština usvojila Plan parcelacije za autoput Banjaluka-Prijedor. Vlada Republike Srpske ima obavezu da izrši eksproprijaciju, dok je na koncesionaru izrada glavnog projekta. Usvajanju ovog Plana prethodile su brojne pritužbe građana sa imanjima na predviđenoj trasi, prenijela je RTRS. Autoput Banjaluka-Prijedor planiran je u dužini od 42 kilometra, a vrijednost investcije, projektovanja i izgradnje je 297 miliona eura. Brojne primjedbe građana su uvažene i tražilo se optimalno rješenje, kako bi što manji broj objekata bio srušen, kažu u Institutu za građevinarstvo, koji je i nosilac izrade Plana parcelacije. Zbog lokacije petlje i…
U BiH su na kraju jesenje sjetve prošle godine žitaricama zasijana 99.702 hektara, što je za 2,47 posto više u odnosu na istu sjetvu 2019. godine. Zasijana površina pod industrijskim biljem iznosi 3.401 hektar i veća je za 12,32 posto, pod krmnim biljem je 6.847 hektara ili 7,69 posto više, dok je pod povrćem zasijana površina manja za 6,81 posto, a iznosila je 2.095 hektara, podaci su Agencije za statistiku BiH. U strukturi zasijanih površina, žitarice učestvuju sa 88,98 posto, krmno bilje sa 6,11, industrijsko bilje sa 3,04 posto, a povrće sa 1,87 posto. Srna