Uvođenje carina od 30 posto na proizvode iz BiH moglo bi predstavljati ozbiljan izazov za domaće prehrambene kompanije, poručuju iz AS Holdinga, jedne od najvećih domaćih prehrambenih grupacija s višegodišnjim prisustvom na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.
„Iako će neki proizvođači možda moći pronaći alternative ili diversificirati tržišta, mnogi bi mogli doživjeti smanjenje konkurentnosti na tržištu SAD-a. Fokusiranje na jačanje konkurentnosti na drugim tržištima i optimizacija troškova proizvodnje bit će ključni za opstanak i rast ovih kompanija,“ izjavio je Neven Hadžisulejmanović, član Uprave AS Holdinga i direktor za komercijalne poslove.
Dodaje da su poznati bh. brendovi poput Zlatne džezve, Vispak juhe, Topsa, Zlatnog pudera, Oaze, Kenta i drugih već dugi niz godina prisutni na američkom tržištu, te da zbog toga ne očekuju drastičan pad izvoza.
Izazovi i prilike
Uvođenje carina moglo bi rezultirati višim cijenama proizvoda za američke potrošače, čime bi se smanjila konkurentnost domaćih brendova na tom tržištu. Kompanije koje ne mogu nadoknaditi povećane troškove mogle bi biti primorane da smanje ili obustave izvoz, što bi posebno pogodilo manje proizvođače.
Kako bi umanjile negativne efekte, kompanije će morati preispitati strategije cijena, optimizirati troškove proizvodnje i intenzivirati napore na diversifikaciji izvoznih tržišta, s posebnim fokusom na Evropsku uniju i druga tržišta bez visokih carinskih barijera.
„Veći proizvođači imaju kapacitete da preraspodijele proizvode na više tržišta, dok su manji proizvođači, koji nemaju tu fleksibilnost, znatno ranjiviji,“ ističe Hadžisulejmanović.
Osim trenutnog utjecaja na izvoz, dugoročne posljedice carina mogle bi uključivati smanjenje interesa stranih investitora i dodatne prepreke za razvoj prehrambene industrije u BiH.
S druge strane, ovakve mjere mogu ići u korist američkim proizvođačima, jer povećanje cijena uvoznih proizvoda čini domaću proizvodnju konkurentnijom.
Razmišljanja o lokalnoj proizvodnji i carinskim olakšicama
„Trebamo otvoriti i pitanje lokalne proizvodnje određenih artikala na američkom tržištu, kao što to već radi, na primjer, Argeta. To bi bio jedan od načina da se zaobiđu carinski nameti i zadrži prisutnost na tom važnom tržištu,“ navodi Hadžisulejmanović.
Ukoliko ne dođe do bilateralnog dogovora između BiH i SAD-a, Bosna i Hercegovina bi, dodaje, trebala razmotriti mogućnosti poput subvencija za izvoz ili pregovora o specijalnim trgovinskim aranžmanima koji bi ublažili negativne efekte carinskih tarifa.
