„AI-spremna organizacija nije ona koja koristi najnoviju tehnologiju, već ona koja zna kako razvijati ljude, znanje i inovacije u saradnji s umjetnom inteligencijom“, jedna je od ključnih poruka predavanja „AI-spremna organizacija: Zašto sama tehnologija nije dovoljna“, koje je u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održao dr. Munib Karavdić, domaći član ANUBiH.
Govoreći o ubrzanom razvoju umjetne inteligencije, dr. Karavdić ističe da se društvo danas suočava s promjenom kakvu dosadašnje tehnološke revolucije nisu donijele.
„Parne mašine dale su nam snagu, električna energija brzinu, a računari mogućnost brzog računanja. Međutim, umjetna inteligencija preuzima aktivnosti koje su do sada bile isključivo ljudske poput pisanja, analize, sinteze informacija i donošenje određenih zaključaka. Upravo zato moramo ozbiljno razgovarati o njenom utjecaju na organizacije, tržište rada i društvo u cjelini“, naglasio je Karavdić.
Prema njegovim riječima, najveći izazov nije tehnologija, nego način na koji će ljudi i organizacije odgovoriti na promjene koje ona donosi.
Kako stvoriti nove zanate
„Problem nije u tome koliko će poslova nestati. Problem je kako ćemo stvoriti nove zanate i nove načine rada. Ključno pitanje je kako ćemo obrazovati ljude da rade zajedno s mašinama, a ne protiv njih“, istakao je.
Posebnu pažnju posvetio je strahu koji često prati uvođenje umjetne inteligencije u radne procese. Iako brojni lideri prepoznaju potencijal AI-ja, među zaposlenima i dalje postoji značajna doza nepovjerenja i nesigurnosti.
„Glavna prepreka nisu alati. Glavna prepreka su ljudi koji se boje promjena i ne vide svoje mjesto u novom okruženju. Zato organizacije moraju otvoreno komunicirati, ulagati u razvoj zaposlenih i pokazati da umjetna inteligencija ne oduzima vrijednost ljudima, nego oslobađa vrijeme za složenije zadatke, kreativnost i donošenje odluka“, rekao je Karavdić.
Tehnologija nije dovoljna
Govoreći o budućnosti organizacija, naglasio je da će uspješne biti one koje kontinuirano stvaraju novo znanje i podstiču učenje.
„Ako organizacija ne razvija ljude i njihovu ekspertizu, vrlo brzo postaje prazna struktura bez novih ideja i vrijednosti. Tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Vrijednost stvaraju i dalje ljudi“, poručio je.
Dr. Karavdić smatra da umjetna inteligencija otvara posebne mogućnosti za manje zemlje poput Bosne i Hercegovine i manje organizacije jer po prvi put veličina više nije presudan faktor uspjeha.
„Prvi put u historiji jedna zemlja ne mora da se takmiči svojom veličinom, nego svojom pameću. Umjetna inteligencija dostupna je svima. Naučnik u Sarajevu, inženjer u Minhenu i poduzetnik u Sidneju danas mogu zajedno stvarati nove proizvode, ideje i rješenja bez geografskih ograničenja“, istakao je.
Zaključujući predavanje, Karavdić je naglasio da će umjetna inteligencija nesumnjivo proširiti ljudske mogućnosti, ali da odgovornost za budućnost ostaje na ljudima.
„Umjetna inteligencija će širiti naše horizonte, ali društvo mora odlučiti koje vrijednosti želi sačuvati i razvijati. Budućnost neće pripasti organizacijama koje imaju najviše tehnologije, nego onima koje najbolje razumiju ljude.“
Javno predavanje moderirao je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademik Muris Čičić, a cijelo predavanje dostupno je na YouTube kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
