BiH ekonomija u prvom polugodištu, po svemu sudeći, bilježi skroman realni rast od preko 2%, navodi se u makroekonomskoj analizi Direkcije za ekonomsko planiranje, piše portal Indikator.ba.
Nakon što je ekonomska aktivnost u prvom tromjesečju je bila za 2,1% veća u odnosu na isti period prethodne godine, čini se da je ovaj trend donekle ubrzan u drugom kvartalu. Na to prije svega ukazuju (u odnosu na prvo tromjesečje) znatno brži rast robnog izvoza, ali i uzvoza koji upućuje na kretanja domaće tražnje. Prema dostupnim indikatorima, ekonomski rast u prvom polugodištu je bio nošen rastućim stopama izvoza i finalne potrošnje uz zanemariv doprinos investicija. Pri tome je, obzirom na značajan pad izvoznih i uvoznih cijena, vanjskotrgovinski robni deficit realno stagnirao (a možda i blago rastao) uprkos nominalnom smanjenju od 2,1% u prvom polugodištu.
Robni izvoz nakon stagnacije u prvom kvartalu je ostvario nominalni rast od 5,7% na godišnjem nivou u drugom tromjesečju. Ovo je, s jedne strane, rezultat zaustavljanja godišnjeg pada vrijednosti izvoza električne energije od 42% iz prvog tromjesečja, ali i znatno (2‐3 puta) bržeg rasta ostatka robnog izvoza najvećim dijelom podređenog izvoznoj tražnji u drugom tromjesečju s druge strane. Ovo je uglavnom dovelo do značajnog rasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji od 6,3% u prvom polugodištu.
U isto vrijeme, rast PDV prihoda prema poreskim prijavama od 2,6% ponajviše ukazuje na povećanje finalne potrošnje u prvom polugodištu. U prilog tome takođe govori i rast vrijednosti uvoza dobara široke potrošnje od približno 5%.
S druge strane, čini se da su investicije ostvarile blagi pad u prvom polugodištu obzirom na smanjenje obima građevinskih radova od 3,1% u prvom tromjesečju i to uglavnom u domenu niskogradnje koja je u najvećoj mjeri predmet javnih radova. Ovo je, donekle, neutralisano godišnjim rastom vrijednosti uvoza kapitalnih dobara u drugom tromjesečju od 3,3% nakon stagnacije u prvom kvartalu.
Rast domaće tražnje i izvoza su, po svemu sudeći, doveli do realnog rasta robnog uvoza koji je znatno iznad nominalne stope od 0,8% u prvom polugodištu.
Naime, ne računajući naftu i naftne derivate čiji je nominalni pad u velikoj mjeri rezultat cjenovnog (a ne realnog) smanjenja, robni uvoz u prvom polugodištu bilježi znatno snažniji nominalni rast od 2,8%.
