Addiko Bank je zadržala prognoze za rast BDP-a BiH u 2018. na nivou od 3,1%, što se temelji na većoj privatnoj potrošnji, vanjskoj potražnji i bržem izvođenju javnih ulaganja. Kvartalni makroekonomski izvještaj Odjela za ekonomska istraživanja Addiko Grupacije koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, donosimo u cijelosti:
Prema raspoloživim podacima, rast BDP-a se ubrzao u 1. kvartalu 2018. Brže zapošljavanje uz stabilan rast realne neto plate pomoglo je povećanju maloprodaje za 9,9% u prva dva mjeseca u poređenju sa prošlom godinom. Štaviše, izvoz roba se povećao za prosječno 17,7% u prva dva mjeseca 2018., u poređenju sa prošlom godinom (nasuprot 15,7% u 4. kvartalu 2017.), dok se uvoz povećao za 10,9% u odnosu na prošlu godinu (nasuprot 10,2% u 4. kvartalu 2017.), a pokrivenost uvoza izvozom narasla je 500 bp u odnosu na prošlu godinu, do rekordnih 65.7% na temelju realnog tromjesečnog pomičnog prosjeka.
Očekujemo rast BDP-a za 3,1% u 2018. cikličkog karaktera uz povećanje javnih investicija. Usvajanjem budžeta za 2018., s obavezom privatizacije dva dominantna telekom operatera, BiH je konačno odblokirala drugu tranšu MMF-a (75 miliona eura), koja je bila zamrznuta uslijed nepostojanja političkog dogovora. Odobrenje finansiranja MMF-a bilo je ključno za drugo nadnacionalno finansiranje, od strane EBRD koja se obavezala uložiti najmanje 700 miliona eura (4,4% BDP-a) u periodu 2018.-2020. u cestovnu infrastrukturu (koridor Vc).
Glavni pokretač privrednog rasta je još uvijek rast privatne potrošnje od oko 2,5%, uz veću zaposlenost, plate, kao i novčane doznake. Neto trgovina će i dalje negativno doprinositi, obzirom da će jača potražnja za uvozom otežana ulaganjima u infrastrukturu koja se finansiraju eksterno, neutralizovati veći izvoz, kojeg potiče potražnja u EU. Rizici za rast su većinom političke prirode, prije izbora u oktobru, tj. sporiji tempo reformi, što bi ponovo moglo utjecati na eksterno finansiranje.
Političke tenzije mogu se pojaviti usljed implementacije sudske presude o izbornom zakonu. Nakon izbora, BiH bi mogla ponovno pokrenuti reforme nakon što su vlasti u februaru konačno odgovorile na EU upitnik, te time dovele državu jedan korak bliže članstvu u EU.
Kreditne agencije za rejting, S&P i Moody su potvrdile rejting BiH kao vrlo špekulativan (B i B3 sa stabilnim izgledima), što odražava ekonomsku i institucionalnu slabost, kao i visoku podložnost riziku događaja. Političke podjele, institucionalna slabost i loša implementacija politike još uvijek ograničavaju mogućnost države da popravi svoje loše poslovno okruženje i da time ojača svoj potencijal za rast.
S druge strane, rejtinge podržavaju stalan ekonomski rast, stabilan fiskalni položaj i relativno nisko i prihvatljivo opterećenje dugom. Agencije za rejting bi razmotrile povećanje rejtinga ukoliko bi BiH ubrzala reforme uz stabilnije političko okruženje, što bi pomoglo povećanju potencijalnog rasta i dohotka.
Prioritet u reformama treba se dati poboljšanju fizičke infrastrukture, smanjenju birokratije i administrativnih opterećenja, reformama tržišta rada, boljem upravljanju državnim preduzećima, jačoj konkurenciji i poslovnoj klimi. Usklađenost sa fiskalnim reformama koje zagovara MMF kako bi se osigurala održivost duga bi također bila kreditno pozitivna.
U 2018. oba entiteta planiraju povećati potrošnju za 3-6%, sa projekcijom viška u državnom budžetu za oko 1.4% BDP-a, prema Direkciji za ekonomsko planiranje BiH. Međutim, naš je stav da će se državni višak u budžetu smanjiti na 0.3%, prvenstveno zbog većih javnih ulaganja, te uzimajući u obzir nadolazeće izbore, većih socijalnih izdataka. Nadalje, ovogodišnji budžet neće poduprijeti priliv od 116 miliona eura (0.7%/BDP), budući da je tokom 2017. Rusija otplatila svoj klirinški dug iz bivšeg Sovjetskog saveza.
