- Ekonomija Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu 2025. godine zabilježila rast BDP-a od 1,7% na godišnjem nivou, što je ispod višegodišnjeg prosjeka, ali indikatori iz drugog kvartala ukazuju na ubrzanje ekonomskog rasta koje je potaknuto rastom izvoza, stabilizacijom industrije, maloprodajnog segmenta i tržišta rada
- Inflacija se ponovo javlja kao ključni izazov, sa prosječnom projekcijom od 3,9% za 2025. godinu, cjenovnim pritiscima primarno kroz segmente hrane i usluga, rastom plaća, te najavljenim povećanjem cijena električne energije
- Revidirana prognoza rasta BDP-a za 2025. godinu je 2,5% na godišnjem nivou, dok srednjoročna dinamika ostaje umjerena uz prosječan rast od 3,2% godišnje, pod uvjetom napretka u EU integracijama i stabilizacije političkog ambijenta nakon aktuelnih institucionalnih izazova.
Ekonomska aktivnost u Bosni i Hercegovini tokom prvog polugodišta 2025. godine pokazuje mješovite signale, sa usporenim rastom u prvom i blagim oporavkom u drugom kvartalu. Konkretno, prvi kvartal 2025. godine donio je sporiji rast BDP-a (1,7% na godišnjem nivou) u odnosu na petogodišnji prosjek od 2,7%. Iako su sve komponente BDP-a zabilježile rast, ključni pokretači, u vidu privatne potrošnje i investicija, pokazali su znatno slabiju dinamiku. Privatna potrošnja porasla je za 1,7% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je investicijska aktivnost usporila na 5,5%, što je višestruko manja stopa rasta u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine kada su investicije zabilježile rast od značajnih 18,5%. Dodatno, vladina potrošnja zabilježila je rast od 1,6%, što je među najnižim post-COVID stopama.
„Usporavanje u prvom kvartalu 2025. godine prvenstveno je vidljivo kroz parametre vanjskotrgovinske razmjene. Konkretno, izvoz robe zabilježio je marginalan godišnji rast od 0,4%, dok je uvoz porastao za 1,6%, što je rezultiralo povećanjem trgovinskog deficita za 5,2% godišnje. Ova dinamika negativno je uticala na ukupni BDP, zajedno sa padom u ključnim industrijskim sektorima, gdje prerađivačka industrija bilježi godišnji pad od 5,3%, a proizvodnja električne energije pad od 2,5% na godišnjem nivou. Istovremeno, segment trgovine bilježi godišnji pad od 1,7%, reflektujući smanjenu potrošnju i političku neizvjesnost u BiH. Konačno, građevinski sektor je također pokazao slabost, sa godišnjim padom od 0,8%, uslijed kašnjenja javnih infrastrukturnih projekata i smanjenja privatnih ulaganja. S druge strane, uslužni sektori su pokazali otpornost i rast: turizam je porastao za 11,8%, administrativne usluge za 10,6%, profesionalne i tehničke aktivnosti za 6,9%, IT sektor za 6,5%, dok je segment transporta i skladištenja porastao za 5,3% godišnje. Ovi sektori ne samo da su amortizovali pad u tradicionalnim industrijama, već ukazuju na postepeni prelazak ka ekonomiji zasnovanoj na znanju i uslugama“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Nakon ispodprosječnog prvog kvartala, indikatori iz drugog kvartala 2025. godine ukazuju na blago ekonomsko ubrzavanje. To je vidljivo na način da je izvoz robe porastao za 4,7% godišnje, nadmašivši rast uvoza od 3,5%, iako je trgovinski deficit uvećan za 2,7%. Dodatno, industrijska proizvodnja je u junu porasla za 2,6% godišnje, što je rezultiralo ukupnim rastom od 0,6% u drugom kvartalu 2025. godine. Posebno je značajno što prerađivačka industrija bilježi rast u dva uzastopna mjeseca i time ukazuje na mogući preokret u negativnim trendovima iz prvog dijela godine. Indeks maloprodaje je pokazao znakove oporavka u maju (1,1%) i junu (4,6%), nakon četiri mjeseca pada, čime je kumulativni indeks za prvo polugodište iznosio -0,6% u poređenju sa prethodnom godinom.
Ipak, negativna strana ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. godine je činjenica da se inflacija ponovo vraća u fokus. Nakon usporavanja u 2024. godini, kada je BiH bilježila najniže stope inflacije u regionu, ubrzanje inflatornih udara se dešava već poćetkom 2025. godine, da bi kulminiralo u junu 2025. godine kada je stopa inflacije dostigla 4,6% na godišnjem nivou, dok je prosječna inflacija u prvom polugodištu iznosila 3,6%. Inflatorni pritisci su dodatno pojačani značajnim povećanjem minimalne plate u FBiH i RS-u, što je uticalo na očekivanja i troškove poslovanja. Najveći rast cijena zabilježen je u kategorijama hrane (8,5%), zdravstvenih usluga (6,5%), restorana i hotela (6,3%), te rekreacije i kulture (3,8%). S druge strane, cijene odjeće i obuće su pale za 8,5%, dok su troškovi transporta smanjeni za 3,4%, pod uticajem globalnih cijena nafte i naftnih derivata. Zbog snažnijih inflatornih pritisaka od očekivanih, projekcija inflacije za 2025 godinu je revidirana sa 3,5% na 3,9%, uz očekivano smanjenje na 2,7% u 2026. i 2,3% u 2027 godini. Najveći rizici ostaju vezani za kretanje plaća, korekcije cijena električne energije u BiH i globalne cijene sirovina.
Imajući u vidu ekonomska kretanja u prva dva kvartala 2025. godine, revidirana prognoza rasta BDP-a za cijelu 2025 godinu je umjeren rast od 2,5% na godišnjem nivou, dok se srednjoročna dinamika rasta procjenjuje na prosječnih 3,2% godišnje. Oporavak se očekuje kroz stabilizaciju potrošnje, vođenu rastom plaća i kreditiranja, zatim nastavak investicija u energetski sektor i digitalizaciju, te rast izvoza usluga, posebno u IT- iju i turizmu.
Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa izazovima na putu ka daljnjim EU integracijama. Iako je zemlja dobila status kandidata 2022. godine i zeleno svjetlo za početak pregovora martu 2024. godine, kašnjenje u usvajanju Reformske agende je dovelo do toga da BiH nije u grupi zemalja koje su dobile predfinansiranje iz Plana rasta za Zapadni Balkan. BiH je usvojila samo nacrt Reformske agende u junu 2025. godine, a uslijed neusvajanja ovog dokumenta, BiH je izgubila 10% dostupnih sredstava iz Plana rasta. Ukupno dostupna sredstva do 2027. godine iznose 976,6 miliona EUR za BiH, ali dalja kašnjenja mogu dovesti do dodatnih rezova. Evropska komisija je jasno stavila do znanja da su stvarne reforme ključ za pristup EU fondovima. Do kraja septembra 2025. godine BiH bi trebala usvojiti finalnu verziju Reformske agende, imenovati glavnog pregovarača za pristupne pregovore sa EU i usvojiti dva ključna zakona iz djelokruga funkcionisanja pravosuđa u BiH. U suprotnom, BiH rizikuje dodatni gubitak sredstava i zastoj u integracijama, kada neke zemlje regiona bilježe ubrzano kretanje ka EU (Albanija i Crna Gora).
„U narednim mjesecima, Bosna i Hercegovina ima priliku da se vrati na put reformi, otvori pristupne pregovore i iskoristi finansijske poticaje za ubrzanje ekonomskog razvoja. Politički konsenzus ostaje presudan, a institucionalna stabilnost ključna za dugoročni napredak“, navode analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
