Grad Amsterdam donio je odluku o zabrani oglašavanja mesa u javnom prostoru, čime postaje prva prijestonica na svijetu koja je uvela ovakvu mjeru. Odluka je dio šire gradske politike usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija štetnih gasova.
Zabrana se odnosi na bilborde, autobuska stajališta, javne ekrane i druge gradske oglasne površine, dok oglašavanje unutar trgovina, restorana i na privatnim objektima nije obuhvaćeno ovom mjerom.
Šta je tačno zabranjeno
Prema odluci Gradskog vijeća Amsterdama, u javnom prostoru više neće biti dozvoljene reklame za:
-
mesne proizvode
-
proizvode i usluge povezane s fosilnim gorivima
-
određene oblike visoko-emisijskog transporta, poput avio-putovanja i krstarenja
Mjera se nadovezuje na ranije odluke kojima je Amsterdam već ograničio oglašavanje fosilnih goriva, a sada je lista proširena i na meso zbog njegovog uticaja na klimu i okoliš.
Zašto meso?
Gradske vlasti se pozivaju na podatke prema kojima industrijska proizvodnja mesa značajno doprinosi emisijama stakleničkih gasova, ali i na zdravstvene aspekte prekomjerne konzumacije crvenog mesa.
Cilj zabrane nije direktna zabrana konzumacije mesa, već smanjenje njegove promocije u javnom prostoru, slično ranijim mjerama koje su u mnogim zemljama uvedene za duhan i alkohol.
Nova pravila stupaju na snagu od maja 2026. godine, što znači da oglašivači i zakupci gradskih oglasnih površina imaju prelazni period da prilagode svoje kampanje.
Burne reakcije i kritike
Odluka je izazvala žestoke rasprave. Dok ekološke organizacije i dio javnosti pozdravljaju potez kao hrabar korak ka održivijem gradu, predstavnici prehrambene industrije i pojedini političari upozoravaju na:
-
ograničavanje tržišnih sloboda
-
potencijalni presedan koji bi mogao dovesti do daljnjih zabrana
-
selektivni pristup proizvodima koji se proglašavaju “nepoželjnima”
Širi evropski kontekst
Amsterdam nije jedini grad koji razmatra restrikcije oglašavanja proizvoda s velikim klimatskim otiskom. Slične rasprave vode se i u drugim evropskim gradovima, posebno kada je riječ o fosilnim gorivima, automobilima s visokim emisijama i avio-saobraćaju.
Odluka nizozemske prijestolnice mogla bi poslužiti kao test-slučaj za druge gradove i zemlje koje pokušavaju povezati klimatske ciljeve s urbanim politikama.
Šta to znači za biznis
Za kompanije iz prehrambenog sektora ova odluka znači:
-
promjenu marketinških strategija
-
veći fokus na digitalne kanale i privatne prostore
-
potencijalno jačanje promocije alternativnih i biljnih proizvoda
Istovremeno, mjera pokazuje kako klimatska politika sve direktnije utiče na oglašavanje i poslovne modele, što je trend koji će se u Evropi vjerovatno dodatno širiti.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
