Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i na vrhu platne ljestvice.
“Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase – poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Mark Mjuro, istraživač instituta Brukings.
Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju “radnicima za bogataše”, prenosi Glas Amerike.
“Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mjuro.
“Ne samo da ima više bogataša, nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge – bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi”, kaže on.
Radnici u službi bogatih su najčešće žene – i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.
Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične njege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.
Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brukings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Mjuro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.
“Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.
Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.
Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova.
Oko 10 posto njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima, a ostali prihvataju povremene poslove – kao što je vožnja Ubera – da dopune svoj prihod od glavnog posla, prenosi Tanjug.