Aerodrom Sarajevo je novi terminal B pustio u promet u martu 2023, iako su zadnji radovi na terminalu trajali još do kraja 2023. godine.
Na novom terminalu je otvoren ogroman broj ugostiteljski, trgovačkih i uslužnih objekata, a preseljen je i niz objekata iz starog terminala poput business lože.
Sarajevo danas ima najviše ovih objekata, više i od Beograda i Zagreba, piše avioportal Zamaaero.
Niz službi na novom terminalu je dobio daleko veći i bolji prostor. Aerodrom je istovremeno otvorio novi VIP terminal, te upravnu zgradu čim su i aerodromske službe dobile adekvatan prostor za rad. Aerodrom je dobio 4 nove parkirne pozicije za referentni avion A321 (kodno slovo C), te ih sada ima 11.
Novi terminal je na četiri sprata što je i razumljivo radi limitiranosti prostora za širenje, dodao je aerodromu 10.000 kvadratnih metara (zajedno sa starim terminalom ukupno 19.000 kvadratnih metara).
Oba terminala sada imaju jedinstven prostor i fasadu, novi veliku nadstrešnicu prema parkiralištu (kiss & fly zona). Terminali sada imaju zajedno 11 gateova (6 novih), od čega su tri sa avio mostovima, 24 check-in šaltera (duplo više nego prije), te kapacitet od 2 miliona putnika.
No, kako Sarajevo enormno raste ovaj kapacitet će stići vrlo brzo. Aerodrom je prošle godine imao skoro 1,4 miliona putnika, a ove će sigurno imati 1,8 miliona putnika, dočim će 2025. preći sadašnji kapacitet terminala od 2 miliona putnika.
Stoga je Sarajevo još 2021, dvije godine prije otvaranja terminala B, pokrenulo aktivnosti za izradu Koncepta i potrebne dokumentacije za usuglašavanje dugoročnih aerodromskih razvojnih dokumenata kojim će se odrediti glavni okvirni projekta i potreba.
Terminal bi bio na zapadnoj strani aerodroma, potpuno izdvojen od sadašnje terminalne zgrade. Terminal bi se gradio na tri sprata u glavnoj zgradi, podrum, prizemlje i 1. sprat, te dva sprata kod gateova (bez podruma) te bi se radio u fazama.
Terminal je modularno dizajniran da se nadograđuje kao lego kockice, tj. nakon 1. faze kada će biti potreba za dodatnim putnicima isti bi se dogradio.
U prvoj fazi projekta imao bi kapacitet od 2,5 miliona putnika, a do zadnje faze razvoja imao bi kapacitet od 5 miliona putnika, ili 7 miliona zajedno sa starim terminalom. Stari terminal bi istim postao terminal za LCC (niskotarifne kompanije) i chartere.
Kako Sarajevo već sada ima 124 sedmična LCC leta i 8 chartera (132 sedmična leta ili u prosjeku skoro 19 dnevno) i te kako je logično da stari terminal ima tu svrhu.
Time bi se i usluga mogla odvojiti, te stvoriti jeftinija usluga za LCC sa manjim nivoom usluge.
Terminal bi se naslanjao na stajanku. Terminal bi imao ukupno 43.920 kvadratnih metara (više nego duplo od današnje brojke), od čega je 15.840 kvadratnih metara na putničkom dijelu terminala (gateovi), a 28.080 kvadratnih metara na ulaznom dijelu terminala (glavna zgrada). Terminal bi imao 5 zračnih mostova. Komercijalno parkiralište bi se napravilo na dvije etaže.
Aerodrom ima 38.000 kvadratnih metara vlastite zemlje za izgradnju ovog terminala, a trebalo bi otkupiti 40.000 kvadratnih metara zemlje i to prvenstveno za komercijalno parkiralište, te dijela jednog modula pristanišne zgrade. Terminal bi se gradio uz sam novi rotor nove četverotračne gradske transverzale, pa bi i izlaz na novi terminal bio direktno sa rotora. Odlično rješenje.
Aerodrom je svjestan da mu treba bar dvije godine za izgradnju 1. faze novog terminala, dočim je svjestan da će imati i dvije-tri godine pakla sa manjkom kapaciteta i gužvama na terminalu. No, tu si ne može pomoći jer novi terminal je u fazi administrativnih dozvola i političkih odluka koje će se čekati neko vrijeme.
