Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi historijske rezultate i svrstao se među tri srednja aerodroma u Evropi s najvećim rastom broja putnika, prema najnovijem izvještaju ACI Europe. Ovaj uspjeh, ističe direktor Sanin Ramezić, rezultat je pravovremenih strateških odluka, predanog rada zaposlenih i partnera, ali i podrške institucija na različitim nivoima vlasti.
Uprkos izazovima poput posljedica pandemije i složenih regulatornih okolnosti, Aerodrom Sarajevo je uspio ostvariti dinamičan rast i osigurati značajan doprinos razvoju turizma, ekonomije i poslovne zajednice.
U narednom periodu, aerodrom se okreće realizaciji jednog od najvažnijih projekata u svojoj historiji – rekonstrukciji uzletno-sletne staze koja se radi jednom u 25 do 30 godina. Ovaj projekt omogućit će prihvat najsavremenijih širokotrupnih aviona, veću operativnu efikasnost i sigurnost, te otvoriti prostor za uvođenje dugolinijskih destinacija koje će Sarajevo povezati s najvažnijim svjetskim centrima.
Rekonstrukcija će se pažljivo planirati kako bi se negativni efekti na redovan aviosaobraćaj sveli na minimum.
Paralelno, Aerodrom Sarajevo planira proširenje terminalnih kapaciteta kako bi odgovorio na kontinuirani rast prometa. Već naredne godine započet će radovi na prostoru namijenjenom low-cost aviokompanijama, dok se u dugoročnom planu predviđa izgradnja novih gejtova i avio-mostova.
Planirana je i izgradnja višespratne garaže u neposrednoj blizini terminala, opremljene sistemima za punjenje električnih vozila i savremenim sigurnosnim rješenjima.
Baza i nove linije
Prema riječima Ramezića, ovakve investicije su ključne za očuvanje kvaliteta usluge i stvaranje preduslova za daljnji razvoj, pri čemu će finansiranje biti kombinacija vlastitih sredstava i modela dostupnih na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala.
Rast Ryanaira, koji je preuzeo poziciju najvećeg prevoznika iz Sarajeva, potvrđuje ogroman potencijal tržišta i ambiciju Sarajeva da postane značajno regionalno avio-čvorište. No, Ramezić naglašava da je za dugoročni razvoj sektora ključno partnerstvo između aerodroma, aviokompanija i svih nivoa vlasti.
Poseban izazov predstavlja potreba za kreiranjem konkurentnih poslovnih uslova, uključujući i smanjenje aerodromskih taksi, što bi moglo privući nove baze i linije te dodatno potaknuti rast turizma i ekonomije, kazao je Ramezić u intervjuu za BiznisInfo.ba:
Aerodrom Sarajevo je prema izvještaju ACI Europe svrstano među tri srednja aerodroma u Evropi s najvećim rastom broja putnika. Na što najviše pripisujete ovakav uspjeh i koliko je to rezultat strateških odluka uprave, a koliko povoljnih tržišnih okolnosti?
– Ponosni smo na činjenicu da je naš napredak u poboljšanju svih segmenata poslovanja rezultirao rekordnim rastom prometa te da je to prepoznala i ACI Europe, organizacija koja okuplja 600 aerodroma iz 55 zemalja.
Imajući na umu da se avio-tržište se još nije u potpunosti oporavilo od posljedica pandemije, a suočili smo se i sa značajnim izazovima u vezi sa regulatornim i finansijskim okolnostima, onda ovo priznanje ima dodatnu težinu i potvrda je da se pravovremenim odlukama uprave, stručnih sektora i predanog rada svih uposlenika i partnera mogu postići značajni rezultati.
Na poslovanje Aerodroma Sarajevo, kao i ostalih velikih kompanija, utiče i cjelokupan ekonomsko-politički ambijent stoga se želim zahvaliti Vladi FBiH, resornom ministarstvu i Vladi KS na povjerenju, partnerstvu i podršci koju nam pružaju u svim segmentima razvoja.
Naravno, da bismo nastavili sa postizanjem dobrih rezultata i omogućili dalji značajni rast aviosaobraćaja u BiH, ključna je podrška svih nivoa vlasti, u smislu kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, podizanja konkurentnosti i omogućavanja privlačenja novih aviokompanija.
Sanin Ramezić: Veliki planovi
Izostanak te podrške nadležnih institucija mogao bi negativno uticati na privlačenje investicija za kojima već postoji interes, a što direktno utiče na daljnji razvoj aviolinija iz Sarajeva.
Naš cilj ostaje isti, osigurati stabilan i održiv rast aviosaobraćaja u BiH i stvoriti širi pozitivan efekat na turizam, ekonomiju i poslovnu zajednicu.
Najavili ste rekonstrukciju uzletno-sletne staze – projekta koji se radi jednom u 25–30 godina. Možete li nam detaljnije reći šta će obuhvatiti radovi i koliko će ovaj projekt utjecati na sigurnost, kapacitet i kvalitetu usluga?
– Razvoj našeg aerodroma je važan za cjelokupnu ekonomiju, turizam i poslovnu zajednicu stoga je naš cilj da omogućimo uslove za kontinuran napredak. U tom kontekstu, rekonstrukcija i unapređenje uzletno-sletne staze naš je najznačajniji kapitalni projekat u narednom periodu.
Njegovom realizacijom omogućit ćemo uslove da naš aerodrom može opsluživati najmodernije širokotrupne avione, povećavamo operativnu efikasnost i sigurnost, te otvaramo prostor za širenje mreže dugolinijskih destinacija. To znači više letova, povezanost Sarajeva sa najvažnijim svjetskim destinacijama, više putnika i veće prilike za privredu, turizam i sve biznise koji zavise od povezanosti tržišta.
Želimo naglasiti da se ovdje ne radi samo o infrastrukturnom projektu, već o strateškoj investiciji u budućnost privrede i zajednice. Trenutni rezultati nas obavezuju da nastavimo u ovom pravcu, a ovaj projekat je temelj na kojem gradimo naredne decenije rasta.
Hoće li obnova piste i izgradnja brze izlazne rulnice utjecati na redovan saobraćaj i planove aviokompanija tokom izvođenja radova?
– Svi segmeniti projekta rekonstrukcije i unapređenje uzletno-sletne staze brižljivo se planiraju i bit će realizirani na način da ne ugroze interese naših partnera i poslovanje aviokompanija. Radi se o projektu koji se realizira jednom u nekoliko decenija i uobičajeno je da se određeni period aerodrom ne koristi.
Naša obaveza je da taj period bude najkraći mogući. Zato posebnu pažnju posvećujemo i planiranju koje će biti urađeno pažljivo, u koordinaciji sa svim relevantnim subjektima, kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni efekti i kako bi fokus ostao na benefitu koji rekonstrukcija donosi u narednim decenijama.
Kapacitet terminala već sada dolazi do svojih granica, uprkos širenju određenih segmenata poput kontrole pasoša i duty free prostora. Kada možemo očekivati konkretne korake ka izgradnji potpuno novog terminala i kako planirate finansirati taj projekt?
– Trenutni terminal, uz mjere optimizacije i ciljane investicije, može opslužiti znatno veći broj putnika nego što je to trenutna percepcija u javnosti. Ipak, strateški posmatrano, jasno je da će u vremenu koje je pred nama dodatno proširenje biti neophodno kako bi se odgovorilo na budući rast.
Prema našim projekcijama, sarajevskom aerodromu će u narednim decenijama biti potrebno do 10 novih gejtova (izlaza) i 5 avio-mostova. Radi se o projektu čija realizacija zavisi od više faktora, ali koji jasno pokazuje smjer našeg razvoja.
Aerodrom Sarajevo ulazi u novu fazu razvoja
Strateški smo usmjereni ka izgradnji novih infrastrukturnih kapaciteta, čiji završetak očekujemo u narednih deset godine, u skladu s potrebama tržišta i globalnim trendovima.
Već u narednoj godini započinjemo proširenje terminalnih kapaciteta za low-cost aviokompanije, čime ćemo istovremeno povećati ukupni kapacitet i očuvati kvalitet usluge, jer rast prometa neminovno donosi i pritisak na operativne standarde.
Finansiranje će biti osigurano kombinacijom vlastitih sredstava i modela dostupnih na bankovnom i razvojnom tržištu. Naš cilj je jasan, dugoročno osigurati konkurentnost aerodroma i otvoriti prostor za nove prilike u turizmu, trgovini i privredi, jer svaki rast aerodroma stvara multiplikativne efekte za cijelu zajednicu.
Koliko ste zabrinuti da bi rast broja putnika mogao prestići kapacitete postojećeg aerodroma?
– Na rast smo spremni, naše aktivosti su usmjerene u pravcu stvaranja preduslova da ga podržimo. Rast broja putnika je naš cilj.
Ryanair je pretekao Pegasus Airlines i postao najveći prevoznik iz Sarajeva. Kako gledate na taj rast i kakvi su planovi Aerodroma Sarajevo kada je riječ o privlačenju novih kompanija?
– Rast Ryanaira, koji je preuzeo lidersku poziciju u Sarajevu, potvrđuje ogroman potencijal našeg tržišta i pokazuje da Sarajevo može igrati značajnu ulogu kao regionalno avio-čvorište. Naš pregovarački tim kontinuirano radi na privlačenju novih aviokompanija i širenju mreže destinacija, a samo ove godine održali smo niz sastanaka na međunarodnim forumima poput Routes Europe.
Fokus nam je na strateškim destinacijama s najvećom potražnjom, a rezultate tih pregovora očekujemo već u narednim sezonama.
Jedan od naših ključnih ciljeva je ponovna uspostava baze u Sarajevu, što bi omogućilo dugoročnu predvidljivost operacija, povećalo broj direktnih linija i doprinosilo rastu putničkog prometa. Takav razvoj bi imao šire ekonomske efekte, ne samo za rad aerodroma, već za ukupni privredni potencijal BiH.
Da bi se ovaj cilj realizovao, neophodno je stvoriti konkurentne poslovne uslove kroz podršku države i dosljednu implementaciju programa poticaja. Primjer je Ryanair, koji je jasno naznačio da će njihovi planovi za otvaranje baze 2026. zavisiti od ukidanja aerodromskih taksi. Takva inicijativa predstavlja značajnu priliku za razvoj sektora prometa i turizma, a samim tim i za cjelokupnu ekonomiju.
Partnerstvo između aerodroma, aviokompanija i svih nivoa vlasti ključno je za očuvanje konkurentnosti i osiguranje dugoročnog rasta sektora.
Kako vidite poziciju Aerodroma Sarajevo u odnosu na druge aerodrome u regiji?
– Već sam naglasio da je zaista mnogo faktora koji utiču na konkurentnost. Iako Aerodrom Sarajevo nije transferni aerodrom i trenutno ne nudi prekookeanske letove kao neki regionalni aerodromi, naša prednost leži u geografskom položaju – Sarajevo je prirodno privlačno i za aviokompanije i za putnike.
Uvođenjem aviolinija omogućili smo građanima BiH povoljnija putovanja ka evropskim destinacijama, a također otvorili značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije, čime su vidljivi poslovni rezultati i benefiti ne samo za aerodrom, već i za grad Sarajevo i BiH.
Koji su vaši prioriteti za narednih nekoliko godina kada je riječ o održivom razvoju aerodroma – bilo da se radi o infrastrukturi, digitalizaciji usluga, ekološkim standardima ili povezivanju sa svjetskim destinacijama?
– Naši prioriteti u narednim godinama zasnovani su na održivom razvoju i dugoročnoj viziji aerodroma. U toku je ažuriranje Master plana do 2028. i priprema novog strateškog dokumenta za period 2028.–2038., kojim definišemo razvoj infrastrukture, kapaciteta i usluga u skladu s potrebama tržišta i globalnim trendovima u aviosaobraćaju.
Paralelno, planirana je izgradnja višespratne garaže u neposrednoj blizini terminala, opremljene sistemima za punjenje električnih vozila i savremenim sigurnosnim rješenjima, čime uvodimo nove ekološke standarde.
Pored infrastrukturnih ulaganja, fokusirani smo i na digitalizaciju usluga kao i modernizaciju sigurnosnih i operativnih sistema. Naš cilj je da Aerodrom Sarajevo bude generator razvoja turizma, ekonomije i poslovne zajednice u BiH.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
