Ostajemo pri prognozi rasta BDP-a od 3,1% za 2018. god. zbog jače privatne potrošnje, vanjske potražnje i kapitalnih ulaganja finansiranih izvana, istakao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Addiko Grupaciji.
U međuvremenu, očekujemo da inflacija blago ubrza na 1,4% tokom 2018. god., uz podršku privatne potrošnje, viših svjetskih cijena nafte i viših akciza na goriva. Očekujemo da se deficit tekućeg računa (C/A) ponovo poveća zbog snažnijeg uvoza podržanog većim infrastrukturnim investicijama zasnovanim na uvozu.
Stojić ističe da je rast industrijske proizvodnje ubrzao je na 4,7% u prvih pet mjeseci ‘18. (naspram rasta od 3,1% u ‘17.), što je potaknuto proizvodnjom energije i proizvodnjom trajnih proizvoda. Takve perfomanse rezultirale su snažnijim izvozom robe (+10,9% u odnosu na prethodnu godinu) gledano u pet mjeseci ‘18. uz podršku veće strane potražnje.
Pozitivni trendovi na tržištu rada, uz veću zaposlenost od 5,7% u odnosu na prethodnu godinu i 2,2% veće plate u odnosu na prethodnu godinu gledano u prva četiri mjeseca ‘18., pogurali su maloprodaju za 6,9% u odnosu na prethodnu godinu u prvih pet mjeseca ‘18. (naspram 5,1% rasta u 2017. god.).
S druge strane, smatra Stojić, veća privatna potrošnja, zajedno s boljim aktivnostima izgradnje i ulaganja su pogurali uvoz robe za 9,6% u odnosu na prethodnu godinu u prvih pet mjeseci ‘18., što je neutralizovalo dobit od izvoza i rezultiralo 7,6% većim trgovinskim deficitom odnosu na prošlu godinu (1,48 milijardi eura) i manjim pokrićem uvoza za 100 bb (59,3% u maju na osnovi tromjesečnog pomičnog prosjeka).
Uz naše pretpostavke koje su još uvijek na snazi, mi smo zadovoljni s prognozom rasta BDP-a od 3,1% tokom 2018. god., a potaknuta je jačom privatnom potrošnjom, većom zaposlenošću i porastom plata, refinansiranjem, većim doznakama, još jednom rekordnom turističkom sezonom i javnim kapitalnim ulaganjima finansiranim izvana. Ulaganja će uglavnom biti vođena javnim kapitalnim ulaganjima usljed brže izgradnje cestovne infrastrukture (koridor Vc) nakon što je MMF ukinuo blokadu sredstava početkom godine, a EBRD se obavezao da uloži bar 700 miliona eura (4,4% BDP-a) tokom perioda 2018-2020 god. za infrastrukturnu nadogradnju.
Neto trgovina će još uvijek negativno doprinositi jer će rastuća privatna potrošnja u kombinaciji s kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu zasnovanim na intenzivnom uvozu potaknuti povećanje uvoza. Pozitivni rizici za naš osnovni scenarij proizlaze iz još bržeg izvršenja kapitalnih ulaganja, jačeg priliva turista iz stranih zemalja i doznaka u prilog privatnoj potrošnji, dok negativni rizici proizlaze iz političkih tenzija pred opšte izbore u oktobru, koje bi mogle zaustaviti reforme i ugroziti vanjsko finansiranje.
Nakon što su vlasti BiH konačno odgovorile na upitnik EK u februaru, primile su još jedan set od 655 pitanja kako bi se pojasnile nejasnoće u odgovorima. U međuvremenu, Vijeće EU je odgovorilo na Program ekonomske reforme BiH 2018-2020. i pozvalo vlasti da stvore fiskalni prostor za javna ulaganja tako što će obuzdati tekuće rashode, poreze na rad i uvesti birokratske rezove na usklađen način između entiteta.
Mi smatramo da su ove reforme, zajedno sa birokratskim i administrativnim rezovima, novim reformama na tržištu rada i boljim upravljanjem preduzećima u vlasništvu države – ključni za održavanje rasta BDP-a iznad 3,0% u srednjoročnom periodu kao i primicanje BiH kandidatskom statusu u EU, naglašava Stojić.
Nakon uobičajenog sezonskog pada u januaru, ukupni krediti su porasli za 2,0% do maja ‘18., poredeći sa krajem 2017.god. s najjačim pozitivnim doprinosom koji dolazi od kredita stanovništvu (+3,6%) usljed rasta zaposlenja i plata. Osim toga, korporativno kreditiranje se povećalo za 1,7% usljed poboljšanja ekonomske perspektive. Istovremeno, javno zaduživanje je palo za 8,6% budući da je MMF deblokirao drugu tranšu kredita, što omogućava da vlada prebaci dio svojih potreba za sredstvima s domaćeg tržišta.
Omjer nekvalitetnih kredita je nastavio svoj silazni put i smanjio se na 9,7% u prvom tromjesečju ‘18. (naspram 10,0% krajem ‘17. godine). U smislu finansiranja, prikupljanje depozita je zabilježilo dalji rast u ovoj godini(+4.4%), što je rezultat uvećanja od 2,8% za depozite domaćinstava usljed jačeg tržišta rada i doznaka, uprkos opadanju pasivnih kamatnih stopa i povećanja za 151% za javne doznake usljed povoljnih fiskalnih trendova i deblokiranja vanjskih finansija. U pogledu dobiti, bankarski sektor je dostigao rekordnu dobit u 2017. godini.
Prema trenutno dostupnim podacima, zadržavamo svoje predviđanje rasta kredita 5,5%. Kreditna aktivnost će se podupirati daljim opadanjem kamatnih stopa, većom zaposlenošću i platama, kao i investicijskim oporavkom. Kad je u pitanju finansiranje, planiramo da se rast depozita usporava do 7,0% u 2018. god. zbog visoke osnove, intenziviranja privatnih kapitalnih ulaganja i povećane sklonosti potrošnji.
Održavamo našu projekciju omjera nekvalitetnih kredita za fiskalnu godinu ‘18. na 9,0% potpomognuto prodajom nekvalitetnih kredita, otpisivanja, oporavka i boljeg prikupljanja dugovanja, dok po pitanju dobiti, očekujemo još jednu rekordnu godinu za bh. banke usljed jačih isplata novih kredita, stabilnog rezervisanja i troškova poslovanja.
