Svijet poslovanja danas izgleda drugačije nego prije samo nekoliko godina. Digitalizacija, novi poslovni modeli, ubrzane tehnološke promjene, globalna povezanost i rastuća očekivanja investitora, građana i drugih korisnika informacija promijenili su način na koji organizacije posluju i donose odluke.
Kako se mijenjao svijet oko nas, mijenjala su se i očekivanja od organizacija. Danas se od njih traži više transparentnosti, veća odgovornost, bolje upravljanje rizicima i kvalitetnije informacije za donošenje odluka. Posljedično, mijenjala su se i očekivanja od računovođa, revizora i finansijskih stručnjaka, čija uloga sve više prevazilazi tradicionalno evidentiranje, kontrolu i izvještavanje.
Upravo je to bila centralna tema panel sesije „Uloga profesije u novom poslovnom okruženju“, održane u okviru 25. Revicon Međunarodnog simpozija Headway u Neumu. Kroz razgovor predstavnika akademske zajednice, revizije, javnog sektora i poslovne prakse otvoreno je pitanje kako se mijenja uloga profesije u vremenu izvještavanja o održivosti, sprječavanja pranja novca, digitalizacije, novih standarda finansijskog izvještavanja i sve većih zahtjeva za kvalitetnim informacijama.
Jedna od ključnih poruka panela bila je da najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda, nego u očekivanjima koja danas postoje prema profesiji.
„Najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda. Najveća promjena je u očekivanjima od profesije. Danas se od računovođa, revizora i finansijskih stručnjaka očekuje da povežu informacije, razumiju poslovni kontekst i pomognu donošenju kvalitetnijih odluka“, istakao je Mahir Proho.
Da se od finansijskih profesionalaca danas očekuje mnogo više od poznavanja brojki, potvrđuje i perspektiva poslovne zajednice.
„Organizacije danas ne traže samo ljude koji poznaju brojke. Traže profesionalce koji razumiju poslovanje, povezuju informacije iz različitih područja i mogu pretvoriti podatke u kvalitetnu osnovu za odlučivanje“, naglasio je Jasmin Hošo, direktor kompanije Tondach.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je javnom sektoru, gdje se očekivanja građana i donosilaca odluka također ubrzano mijenjaju. Sve je manje dovoljno pokazati koliko je novca utrošeno, a sve više se traži odgovor na pitanje šta je tim novcem postignuto.
„Građane danas ne zanima samo koliko je novca potrošeno. Zanima ih šta je tim novcem postignuto. Upravo zbog toga finansijske informacije u javnom sektoru postaju važan alat za mjerenje rezultata, odgovornosti i javne vrijednosti“, naglasila je Elma Kamerić.
Slična transformacija dešava se i u revizorskoj profesiji. U okruženju obilježenom ubrzanim promjenama, novim rizicima i sve većom količinom podataka, od revizije se očekuje mnogo više od tradicionalne kontrolne funkcije.
„Revizija se danas sve manje posmatra kao funkcija kontrole, a sve više kao funkcija povjerenja i razumijevanja rizika. Od revizora se očekuje da organizacijama pomognu da prepoznaju izazove koji dolaze i da pravovremeno odgovore na njih“, istakla je Elma Spahović.
Panelisti su se saglasili da tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju način rada, ali da ne mijenjaju suštinu profesije. Naprotiv, što su sistemi napredniji, to postaju važniji profesionalno prosuđivanje, razumijevanje poslovanja, procjena rizika i sposobnost povezivanja informacija iz različitih izvora.
Zaključak panela mogao bi se sažeti u jednostavnu poruku: ne mijenjaju se samo propisi i standardi – mijenja se ono što znači biti profesionalac. Uloga profesije razvija se od evidentiranja prema razumijevanju, od kontrole prema povezivanju, od izvještavanja prema objašnjavanju i od usklađenosti prema savjetovanju i podršci odlučivanju.
„Tokom panela govorili smo o izvještavanju o održivosti, sprječavanju pranja novca, IPSAS-u, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, ali smo se stalno vraćali istoj temi – ulozi profesije. Profesija se ne mijenja zato što ima više zahtjeva. Profesija se mijenja zato što ima sve značajniju ulogu u novom poslovnom okruženju“, zaključila je moderatorica panela Amra Salihović.