Pet sadašnjih i bivših radnika jedne od najpoznatijih hrvatski mesnih kompanija, PIK-a Vrbovec, koja posluje u okviru Agrokora, progovorilo je o tome šta u ovoj firmi rade s mesom. Njihova ispovijest šokirala je hrvatsku javnost, dok iz kompanije sve negiraju i tvrde da su njihovi proizvodi ispravni.
Prilog je napravila ekipa istraživačkog magazina „Provjereno“ Nove TV, a porenosi Dnevnik.hr.
Priče radnika poklapaju se i govore o pošiljkama istog mesa u istim vremenskim periodima – o kraju prošle godine i početku ove. Kako tvrde, meso koje im je stizalo u tvornicu bilo je pred istekom roka trajanja, staro i loše kvalitete, prepravljali su rokove valjanosti, a u proizvodnji kobasica i salama koristili su meso za koje tvrde da je bilo zaraženo.
– Vidimo porijeklo, iz koje države dolazi i datum i istek roka trajanja… Ja mislim da oni to kupuju i iz tog razloga jer znaju da je to meso pred istekom roka i sumnjive kvalitete, i jer ga dobiju praktički za bagatelu. Ovi iz vanjskih država si lijepo isprazne kontejnere i to sve za PIK bude dobro, priča jedan od radnika PIK-a.
Kako tvrdi, takvo se meso stavljalo i u kobasice i u salame, a priznaje i kako se manipuliralo datumima proizvodnje: „Ima i toga, alkoholom se brišu datumi kad istječe rok trajanja i kucaju se novi ili se suhomesnati proizvodi vade iz folije van i stavljaju se u novu foliju, s novim datumom.“
– Ako je roba jako ljigava, onda se pere; ako je pljesniva, onda se kefa i potom se uljem maže i natrag se ponovno zapakirava. To su polutrajni i trajni proizvodi, čajna, zimska, kulen, kobasica, kranjska…, svjedočanstvo je drugog radnika.
Na pitanje kako su znali da je meso s kojim su radili bilo sumnjive kvalitete, odnosno zaraženo, jedan od sugovornika odgovara: „Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa – dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to meso se mora upotrijebiti.“
Zbog rada s takvim mesom, kažu, dobili su i upozorenje za poseban oprez prilikom rukovanja njime, a takvih je situacija, tvrde, bilo u navratima.
– Ako se ja dobro sjećam, krajem prošle i početkom ove godine. Dođe jedna paleta te sirovine i treba ju potrošiti i onda dođe dvije, tri normalne, pa opet dođe ta zaražena, priča jedan od sugovornika.
Radnici kažu i kako inspekcija nikada nije bila u tvornici kada su se proizvodi prepakiravali.
– Nikada, jer oni točno znaju kad inspekcija ide, njima je javljeno i to je sve po PS-u. Znamo puniti kamione i voziti to sve s kamionima da inspekcija ne vidi, ispričao je.
Direktorica Službe za upravljanjem kvalitetom i okolišem PIK-a Vrbovec, dr. med. vet. Vlastom Garašanin, za „Provjereno“ tvrdi da meso koje im stiže za proizvodnju prolazi mikrobiološku analizu i kako dnevno stavljaju na tržište između 200 i 300 tona zdravstveno ispravnih mesa i mesnih prerađevina.
No, potvrđuje i kako je analiza mesa koja ide u proizvodnju isključivo na njima jer njegovu ispravnost država ne kontrolira.
– Svaki proizvod koji dođe, sirovina se uzorkuje određenom frekvencijom. Znači i svinjski but i MDM su sirovine namijenjene za daljnju proizvodnju mesnih prerađevina. S obzirom da se koriste u proizvodnji termički obrađenih proizvoda, ne postoji niti ikakva zakonska obaveza da se to meso analizira, ali unatoč tome što nema zakonske obaveze, mi smo ustrojili sebi analizu takve sirovine koja se koristi u proizvodnji. Zbog tog razloga smo investirali i kupili jedan skupi analizator, brzi analizator MINI VIDAS koji koristimo u vlastitom laboratoriju za analizu koja nam u roku od 24 sata daje rezultate analize. I svako tako meso, i više od onoga što nam traži zakon i propisuje zakon, mi još dodatno analiziramo da bismo bili sigurni da nam taj proizvod ide na termičku obradu.
Na osnovu tog nalaza, koji dobijemo sljedeći dan, po uzorkovanju takvo meso ja proglašavam uvjetno ispravnim, stavljam ga u termičku obradu. Meso koje ide na termičku obradu je svako koje prolazi kroz stupanj termičke obrade iznad 70 stupnjeva koja svojom temperaturom svaki zaostali mikroorganizam uništi. Onda se takav gotov proizvod koji dobijemo obavezno uzorkuje, znači gotova kobasica ili salama se uzorkuje mikrobiološki i naša obaveza je na tržište staviti mikrobiološki ispravne proizvode, što uključuje zakonodavstvo, europske uredbe.
Znači, to su parametri propisani Europom, ali isto tako mi u PIK Vrbovcu poštujemo i hrvatski nacionalni vodič o mikrobiološkim kriterijima za hranu koji je još stroži, koji uključuje više parametara od propisa EU-a.
Znamo da je naš proizvod na tržištu siguran i zdravstveno i kvalitativno i da može udovoljiti zahtjevima potrošača. To je nešto s čim živimo, što radimo i iza čega stojimo, rekla je dr. med. vet. Garašanin za „Provjereno“.
Iz PiK-a su kazali i kako je u zadnjih godinu dana napravljena 61 kontrola ovlaštene inspekcije, 30 kontrola državne veterinarske inspekcije, američka inspekcija te 9 audita sustava kupaca te su svi uspješno zadovoljeni.
Helga Medić iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe kaže kako meso koje je zdravstveno neispravno termičkom obradom može postati zdravstveno ispravno.
– Postoje postupci konzerviranja mesa koji na kraju mogu dati zdravstvenu ispravnost. Postoji toplinska sterilizacija koja uključuje toplinski tretman izuzetno visokim temperaturama od oko 100 stupnjeva Celzijevih koja može garantirati da će proizvod na kraju biti zdravstveno ispravan, odnosno čiji je cilj ubijanje odnosno uništavanje svih prisutnih mikororganizama, rekla je za „Provjereno“.
Isto kažu i iz Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
– Meso koje je kontaminirano salmonelama, ako je i veća kontaminacija, adekvatnom obradom može postati zdravstveno ispravno, ali mora se biti vrlo oprezan i mora se provesti adekvatan proces koji će tu salmonelu onda uništiti, rekla je dr. sc. Ivančica Kovaček za „Provjereno“.
Što kažu iz sanitarne inspekcije?
Nakon razgovora s radnicima redakcija „Provjerenog“ upit je poslala i inspekcijama. Prema odgovoru sanitarne inspekcije, od 47 uzoraka PIK-ova mesa koje su prikupili do kraja listopada iz trgovina – samo jedan bio je zaražen, riječ je o mljevenoj junetini.
Veterinarska inspekcija odgovorila je pak kako su u PIK-u kontrole svakoga dana, u tri smjene, vikendom te blagdanom, da se kontrolira svaka pošiljka i da nadzori koje su izvršili nisu pokazali nedostatke u odnosu na uvoznu sirovinu.
