Javni dug u Evropskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazao je u četvrtak izvještaj Eurostata.
Na nivou EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u drugom tromjesečju na 87,7 posto, sa 79,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.
U eurozoni poskočio je s 86,3 na 95,1 posto.
U razdoblju od aprila do juna u potpunosti je došla do izražaja pojačana potreba zemalja EU-a za finansiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja, napominje Eurostat.
Udio javnog duga u BDP-u naglo je porastao zbog snažnog povećanja javnog duga i pada BDP-a, ističu europski statističari.
Najveći dug u Grčkoj, najmanji u Estoniji
Najviši javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, na kraju juna imala je Grčka od 187,4 posto. Slijedi Portugal sa 126,1 posto, Belgija sa 115,3 posto, Francuska sa 114,1 posto, Cipar sa 113,2 posto i Španjolska sa 110,1 posto, pokazuju procjene Eurostata.
U Hrvatskoj je bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju drugog tromjesečja iznosio 85,3 posto odnosno 329,6 milijardi kuna. Na kraju prvog tromjesečja iznosio je 74,3 posto odnosno 298,8 milijardi kuna.
Na kraju drugog prošlogodišnjeg tromjesečja iznosio je 75,9 posto odnosno 297,18 milijardi kuna,
Najniži nivo javnog duga bilježila je Estonija, od 18,5 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,3 odnosno 23,8 posto.
Među zemljama EU-a najviše je u usporedbi s krajem marta poskočio javni dug iskazan udjelom u BDP-u na Cipru za 17,1 postotnih bodova.
Slijede Francuska s povećanjem udjela javnog duga u BDP-u za 12,8 postotnih bodova, te Italija s 11,8 postotnih bodova.
U skupini su i Španjolska s 11,8 postotnih bodova, te Hrvatska i Belgija gdje je udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja bio 11 postotnih bodova viši nego na kraju marta.
U usporedbi s krajem prošlogodišnjeg lipnja udio duga u BDP-u porastao je u svim zemljama EU-a osim Irske gdje je smanjen za 0,3 postotna boda.
Najviše je porastao u Francuskoj, za 14,9 postotnih bodova. Slijede Belgija s 12,9 postotnih bodova, Italija s 11,9 i Španjolska s 11,7 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je uvećan za 9,4 postotna boda, čime se gotovo izjednačila s Estonijom.
Najmanji su rast udjela u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine bilježila Švedska i Bugarska, za jedan odnosno 1,4 postotna boda, pokazuje izvještaj Eurostata.
Hina
