Trudite se i dajete sve od sebe, ali bez obzira na to koliko ste organizovani “stišću” vas mailovi i rokovi za razne izvještaje?
Tajna je u tome da definišete svoje prioritete, tvrdi Robert Pozen, predavač s Harvarda i autor knjige “Extreme Productivity: Boost Your Results, Reduce Your Hours”.
1. Ne vezujte se uz e-mail
Prozen tvrdi da je e-mail jedan od najvećih prepreka za produktivnost.
– Ljudi ne znaju kako se nositi s rješavanjem punog inboxa. Umjesto da stalno provjeravaju svaki novi mail koji im pristiže, puno bolja opcija je provjeriti svoju pristiglu poštu jednom ili dvaput u satu i prema naslovu (subject) e-maila procijeniti što je vrijedno vremena i čitanja.
2. Vježbajte selektivni perfekcionizam
Biti perfekcionist nije nužno loša stvar. To je često cijenjena osobina dobrog zaposlenika, kaže Pozen. No, to se može obiti o glavu kada ljudi traže perfekcionizam u situacijama kada to nije potrebno. Na primjer, koliko truda i vremena ulažete u ispisivanje dugačkih izvještaja koje, zapravo, niko ne čita? Treba li onda tu ulagati puno vremena i truda da ona budu složena savršeno u svakom obliku? Vjerovatno ne, tvrdi Pozen.
3. Budite savjesni
Ljudi koji su savjesni, disciplinovani, pouzdani, organizovani i orijentisani na rezultate su najproduktivniji ljudi, tvrdi Adam Grant, profesor menadžmenta na univerzitetu Pennsylvania. To, kaže, ne iznenađuje. Ali i to nam se može obiti o glavu. Ako nešto pišete, kao jako savjesna osoba “prožvakat” ćete svaku rečenicu u tekstu i tako izgubiti previše vremena. Produktivni pisci, na primjer, napišu svoju prvu verziju teksta i ostave je sa strane. Kada se kasnije ponovo vrate na to shvate da su im se neka razmišljanja promijenila i onda dorade tekst.
4. Manje pažnje na utrošeno vrijeme, a više na posao
Produktivni radnici ne troše vrijeme na razmišljanje o tome koliko su vremena potrošili za određeni radni zadatak nego su više fokusirani na same rezultate.
Pozen tvrdi da su često ljudi krivo usmjereni na to koliko je neko proveo vremena na radnom mjestu ili nekom zadatku umjesto da se baziraju na obavljeni posao i rezultate tog rada.
5. Planovi za svaki scenarij
Ako ste rastresena osoba, dobra tehnika je predvidjeti sve eventualne smetnje koje vas mogu odvratiti od obavljanja zadataka i unaprijed pronaći rješenje da to izbjegnete, tvrdi Grant.
6. Kanaliziranje tjeskobe
Ako se osjećate tjeskobno to vas može ometati u poslu. Grant kaže da ćete tada najčešće čuti savjete poput: “Smiri se”. No, tvrdi, treba učiniti posve suprotno. Fokusirajte se na to što želite postići i zbog čega ste tjeskobni, umjesto da se pokušavate riješiti tog osjećaja. Teško je od intenzivnih emocija prijeći u opušteno stanje, tvrdi Grant.
7. “Mogu li ja to?”
Umjesto da se uvjeravate “ja to mogu”, radije se zapitajte “mogu li ja to?” Grant tvrdi da osobe koje imaju stav “ja to mogu”, ne traže motivaciju i ne pripremaju se da bi taj neki zadatak odradili. Osobe koje se zapitaju “mogu li ja to?” rade suprotno. Oni su više motivirani da pronađu što supješniji način kako će taj zadatak riješiti.
8. Lista prioriteta
Produktivne osobe imaju listu pririteta radnih zadataka. Grant savjetuje da krenete s jednostavnijim zadacima kako biste dobili zamah na početku radnog vremena, a zatim krenete u rješavanje težih ili važnijih zadataka.
Na taj način pozitivna energija koju ste prikupili rješavanjem jednostavnog zadatka, prenijet će se na taj teži. Ovu tehniku možete stalno koristiti kada znate da imate neki težak zadatak koji morate riješiti. “Olakšajte” ga tako da riješite prije njega nešto jednostavnije i vratite osjećaj uspješnosti prije nego “zagrizete” u teže obaveze.
