Sinergija znanja i tehnologije kao ključ održive budućnosti
Danas je u Sarajevu održan 10. Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2025 u organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta. Tema Foruma „Održivi razvoj i digitalna transformacija“ predstavljena je kroz dva panela i praktičnu radionicu, a govornici Foruma bili su istaknuti stručnjaci i profesionalci iz javnog i privatnog sektora, te predstavnici bh. vlasti.
Uvodnim obraćanjem prisutne je pozdravila dekanesa Ekonomskog fakulteta, prof. dr. Meliha Bašić, koja je istakla: „Uvjerena sam da je sinergija svih sektora – vlasti, privrede, akademije i civilnog društva, uz animiranje svih naših građana, ključna za ostvarenje ciljeva održivog rasta i primjenu digitalizacije u svim segmentima. Trebamo shvatiti da digitalna transformacija nije samo tehnološki proces. Ona je katalizator promjena u načinu na koji radimo, komuniciramo, upravljamo i poslujemo i nije baš da nemamo resursa i to prije svega znanja ali i digitalnih alata, a to je i centralna poruka ovogodišnjeg Foruma.“
Uvodničari Foruma 2025 bili su: Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine i Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama (UN).
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto istakao je da digitalna transformacija više nije apstraktan pojam, već nezaustavljiv proces koji oblikuje savremeno društvo. “Uvođenjem digitalnih servisa pokreću se čitavi lanci razvoja novih tehnologija. Jednom kada digitalizacija krene, ona postaje motor promjena“, kazao je ministar Forto.
Guvernerka Selimović je u svom govoru istakla da ova tema već duži niz godina izaziva rasprave akademskih i poslovnih krugova i o tome kako najbolje iskoristiti tehnologiju za ekonomski, društveni i intelektualni napredak. Ukazala je na činjenicu da nije slučajnost što je digitalizacija svoje mjesto prvo našla u finansijskom sektoru koji je, pored toga što je jedan od najkompetitivnijih sektora, ujedno i sektor koji je imao sredstava za ulaganje i digitalizaciju, postavljajući na taj način temelje za razvoj brojnih drugih sektora – od online trgovine do digitalnih usluga. Digitalna transformacija podrazumijeva da se stvari rade na novi način i da se promijeni poslovni model. „Tek tad će benefiti digitalne transformacije biti evidentni i doći ćemo u situaciju da štedimo resurse, i finansijske, i ljudske, i sve ostale. Ustvari, to je, rekla bih, jedini, pravi put“, zaključila je guvernerka Selimović. Prof. dr. Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik BiH pri UN-u i jedan od uvodničara Foruma, održao je inspirativno predavanje o povezanosti održivog razvoja, digitalne transformacije i evropskih integracija, naglasivši kako nam je potrebna logika sutrašnjice – jer jučerašnja rješenja ne odgovaraju na izazove današnjice.
U fokusu njegovog izlaganja bio je Plan rasta – strateški okvir koji objedinjuje pristup jedinstvenom tržištu EU, jačanje zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenje temeljnih reformi i osiguranje većih finansijskih sredstava. Taj plan, kako je istaknuto, predstavlja ključ za realizaciju ciljeva Agende 2030, Pakta za budućnost, COP 29 i drugih globalnih inicijativa.
Dr. Lagumdžija je govorio i o četiri simultane revolucije koje oblikuju svijet do 2030. godine: digitalnoj, održivoj, geopolitičkoj i humanoj – pozivajući na potrebu za progresivnim partnerstvom ljudi, planete, prosperiteta i svrhe.
Posebno su naglašene nove globalne industrije koje će dominirati svjetskom ekonomijom u narednim decenijama, kao i vještine budućnosti koje će biti ključne za konkurentnost, uključujući vještačku inteligenciju, tehnologiju, kreativnost, otpornost i društveni utjecaj.
„Ako želimo izgraditi održivu, digitalno osnaženu i konkurentnu Bosnu i Hercegovinu, moramo djelovati sada – s vizijom budućnosti i snagom saradnje“, zaključio je dr. Lagumdžija.
Prvim panelom, pod nazivom „Ciljevi održivog razvoja (SDGs) i digitalna transformacija“, moderirao je direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), Almir Badnjević, a o prilikama i poziciji BiH u ovom kontekstu govorili su panelisti: Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, Renaud Meyer, rezidetni predstavnik UNDP-a u Bosni i Hercegovini i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
„Danas smo jasno vidjeli da digitalna transformacija nije izolovan proces. Ona zahtijeva zajedničku viziju, međusektorsku saradnju i posvećenost svih nivoa vlasti i društva. Tehnologija je alat – ali kako ćemo je koristiti, na koji način ćemo je staviti u službu ljudi i održivog razvoja – o tome odlučujemo mi“, zaključio je moderator Badnjević.
Uticaj digitalne transformacije na industrije bila je tema drugog panela čiji su učesnici bili: Svjetlana Perković, direktorica IT sektora u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Seid Fijuljanin, direktor kompanije LANACO Sarajevo, Michele Castoro, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo Banke Bosne i Hercegovine i Faruk Jažić, direktor prodaje za SaaS, korporativni i javni sektor, jugoistočna Evropa Oracle. Moderator panel sesije bio je prof. dr. Kemal Kačapor, predsjednik Udruženja za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini.
Jedan od zaključaka ovog panela je da ulaganje u IT digitalne vještine, kako u formalnom, tako i neformalnom obrazovanju je ključno za razvoj digitalizacije procesa i napretka Bosne i Hercegovine.
Sastavni dio 10. izdanja Ekonomskog foruma BiH bila je i radionica pod nazivom „Digitalna transformacija u praksi: kvalificirani elektronski potpis i razmjena elektronskih podataka“ u organizaciji Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).
Posebna pažnja posvećena je kvalificiranom elektronskom potpisu (QES), koji ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis. QES omogućava građanima i institucijama da brzo, sigurno i zakonito potpisuju dokumente u digitalnom obliku. Prikazani su i primjeri saradnje sa međunarodnim sistemima kao što su Interpol i Tahonet mreža EU, kao i razmjene podataka između domaćih institucija u realnom vremenu.
Zaključeno je da digitalni potpis i bolja povezanost među institucijama doprinose bržim uslugama, manjoj papirologiji, većoj sigurnosti i efikasnijem radu javne uprave.
Ekonomski forum BiH 2025 organizovan je u saradnji s uglednim međunarodnim, regionalnim i lokalnim partnerima, uključujući Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), IT kompaniju LANACO, Fondaciju za izgradnju zajedničkog društva i vrijednosti, Mrežu za rješenja održivog razvoja za Zapadni Balkan (SDSN WB), Međunarodni centar Nizami Ganjavi (NGIC) i Bošnjački institut – Fondaciju Adila Zulfikarpašića.