Moskva danas može i želi plaćati svoje dugove, ali Zapad joj to onemogućuje.
Rusija nije uspjela platiti kamate na državnu obveznicu i podmiriti obaveze prema inozemnim kreditorima prvi puta od revolucije 1917. godine, ali njena ekonomija ne pokazuje znakove posrtanja, uprkos sankcijama, piše Reuters.
Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog invazije na Ukrajinu najveći su vanjski šok za 1,8 biliona vrijednu ekonomiju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
No, ono se zasada pokazalo izvanredno otpornim na kaznene mjere, primjećuje Reuters, prenosi Poslovni dnevnik.
Rusija početkom sedmice nije platila 100 miliona dolara kuponskih kamata na državnu obveznicu, nakon isteka 30-dnevnog počeka, i SAD je objavio da nije podmirila obaveze prema inostranim kreditorima.
Kremlj je odbacio tu ocjenu. Rusija je platila kamate u maju, a to što je klirinška kuća Euroclear zbog zapadnih sankcija blokirala novac “nije naš problem”, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.
Situacija je bitno različita od one 1918. godine kada boljševici nisu htjeli plaćati dugove ili 1998. godine kada Rusija nije podmirivala domaće dugove, napominje Reuters. Moskva danas može i želi plaćati svoje dugove, ali Zapad joj to onemogućuje.
Snažna valuta
Ulagači, ali i sami Rusi, desetljećima su izbjegavali rublju jer je bila iznimno slaba i nestabilna.
Unatrag godinu dana rublja je daleko najviše ojačala prema dolaru od svih ostalih svjetskih valuta. U srijedu prijepodne za dolar se trebalo izdvojiti nešto više od 51 rublje. Na vrhuncu krize koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu za dolar se moglo dobiti više od 124 rublje.
Rusku valutu podupiru prihodi od ruskog izvoza sirovina, smanjeni uvoz i kontrola kapitala koju su vlasti u međuvremenu ublažile.
Rusija je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježila višak na tekućem računu platnog bilansa od 110,3 milijarde dolara, više nego trostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci centralne banke.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, cijena nafte, žile kucavice ruske ekonomije, nije se spuštala ispod 100 dolara po barelu. U utorak dosegnula je 117 dolara.
Zahvaljujući visokim cijenama nafte, Rusija, drugi izvoznik nafte u svijetu, nakon Saudijske Arabije, i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, ima na raspolaganju bilion dolara godišnje za ublažavanje posljedica sankcija.
Ruski proizvođači naftu prodaju po cijenama nižim od onih na londonskom tržištu, ali još uvijek visokima, ističe Reuters.
Zapadne sankcije prisilile su ih da naftu prodaju Kini i Indiji s popustima koji dosežu i do 40 dolara po barelu. No, američki dužnosnici rekli su da Moskva i danas izvozom energenata zarađuje više novca nego prije rata.
Kamatne stope
Neposredno nakon početka invazije ruska centralna banka podigla je ključne kamatne stope na 20 posto. Zaduživanje je tako poskupjelo, ali ni blizu kao 1998. godine, prije devalvacije rublje, kada su iznosile astronomskih 150 posto.
Sredinom juna banka ih je snizila na 9,5 posto, naznačivši da bi ih mogla dodatno spustiti kako inflacija bude usporavala.
Cijene su u maju bile oko 17 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali u centralnoj banci procjenjuju da će njihov rast oslabiti.
Zaboravljeni “Bushovi bataci”
Neposredno nakon početka invazije građani su počeli panično kupovati namirnice, poput šećera. No, panična je kupovina jenjala budući da u trgovinama ima dovoljno hrane, a ni banke nisu pod pritiskom štediša koje pokušavaju doći do svog novca.
To je u oštrom kontrastu s paničnom kupovinom koja je pratila devalvaciju 1998. i nestašicom hrane nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Davne 1990. godine, kako bi ublažio rusku nestašicu hrane, SAD je Rusiji počeo slati piletinu koju su Rusi nazvali „Bushevim batacima”, prema bivšem američkom predsjedniku Georgeu H. W. Bushu, supotpisniku sporazuma s Mihailom Gorbačovom.
Stopa nezaposlenosti u Rusiji bila je u aprilu rekordno niska i iznosila je samo četiri posto.
