Druga najveća svjetska ekonomija, Kina, pretrpjela je svoj prvi pad i to zbog pandemije koronavirusa no neki stručnjaci tvrde da se ova zemlja već duže vrijeme priprema za moguću krizu.
Ekonomisti su za Russia Today govorili o tome da li je Peking mogao predvidjeti ekonomski pad kao i o odgovoru kineske vlade na njega.
„Niko, uključujući Peking, nije mogao predvidjeti dubinu i težinu ove pandemije, tačnije kriptične parametre prijenosa po kojima se širi virus. To je zaista pandemija kakva se dešava jednom u sto godina”, rekao je Sourabh Gupta iz Instituta za kinesko-američke studije.
Prema njegovim riječima, Kina je bila bolje pripremljena jer je „u mnogo zdravijoj fiskalnoj poziciji u odnosu na većinu naprednih ekonomija i mnogih ekonomija u nastajanju“.
Manja zaduženost
Gupta je objasnio da je nivo centralnog duga države u procentu BDP-a prilično skroman, što znači da na vladinoj bilanci ima dovoljno prostora za povećanje mjera podrške. Također, nivo zaduženja potrošača u odnosu na prihode nije veliki, pa ni oni nisu preopterećeni i mogu nastaviti sa trošenjem.
Ponovio je to i Andrew Leung, međunarodni i neovisni kineski strateg, koji je rekao da je „Kina uvijek usmjerena na razmišljanje o dugoročnoj strategiji“ i bolje je pripremljena za svaku krizu zahvaljujući državnom kapitalizmu.
„Država može usmjeriti velika sredstva i mobilizirati poduzeća i ljude efikasnije od Zapada. Ista sposobnost demonstrirana je tokom azijske finansijske krize 1997-98. godine i svjetske finansijske krize 2008-09. godine”, rekao je Leung.
Prema riječima Temura Umarova, stručnjaka za Kinu i centralnu Aziju u moskovskom centru Carnegie, svaka je zemlja u različitoj ekonomskoj situaciji, pa se i njihov odgovor na pandemiju koronavirusa razlikuje. Dok su neke zemlje najavile brojne pakete ekonomskih poticaja, Kina se fokusirala na oporavak domaće potrošnje, kao i na pomoć malim i srednjim preduzećima, rekao je.
Nepredvidiva kriza
Ipak svi analitičari slažu se da ni Kina, niti druge zemlje nisu mogle predvidjeti razmjere trenutne krize.
„Postoji cunami negativnih stavova o Kini kao rezultat širenja koronavirusne krize. Američka negativna retorika takođe je tome doprinijela. Ali Kina je i dalje daleko druga najveća ekonomija, veća od ostalih zemalja BRIC-a zajedno“, rekao je Leung.
Napomenuo je da mnogo više zemalja ima Kinu kao svog najvećeg trgovinskog partnera nego što je to slučaj sa Sjedinjenim Državama.
Ovisnost o Kini
”Složenost modernih proizvodnih procesa praktično onemogućava da se ekonomija u cjelosti razdvoji od Kine jer ova zemlja obezbjeđuje sve, u rasponu od materijala poput rijetkih zemljišta do komponenti i dijelova, čak i logistike s obzirom da je većina najvećih svjetskih kontejnerskih luka u Kini. Zemlja također brzo nadograđuje svoje vrhunske tehnologije, uključujući 5G i AI”, rekao je ovaj strateg.
Ne treba tražiti neke ciljane akcije kineske vlade kako bi pripremila ekonomiju zemlje za sljedeću krizu, rekao je Sergej Lukonin iz Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose. Ovaj ekonomist specijaliziran za kineske studije, ukazao je na činjenicu da je kineska ekonomija postala stabilnija u posljednjem desetljeću.
„Sada razumiju kuda dalje“, posebno tokom ove krize kada je sve povezano sa internetom i digitalnim uslugama.
Pozitivan rast
Prema Gupti, kineska ekonomija će se naći u koloni rasta kasnije ove godine i čak će godinu završiti, u cjelini, s pozitivnim rastom.
„Neće biti momentalnog oporavka i sigurno je da rast neće biti ni blizu cilja zacrtanog prije krize. Bit će više poput raspona od jedan do dva posto”, rekao je Gupta.
On dodaje da će čak i po ovom niskom standardu, Kina ove godine biti najbrže rastuća među glavnim ekonomijama, a Istočna Azija / Pacifička Azija, najbrže rastuća ekonomska regija svijeta.
B. Šutvić
