Pozitivan pogled na život može poboljšati vaše fizičko i mentalno zdravlje i blagostanje, čak vam može pomoći da duže ostanete mladi, pokazuju istraživanja. Upoznajte se s provjerenim načinima da utičete na svoju pozitivu.
Gledanje na život sa svjetlije tačke naučno je dokazano da poboljšava raspoloženje, da ćete tako ostvariti svoje ciljeve i unaprijediti svoje zdravlje. I ne morate da mijenjate svoju ličnost iz korjena! Čak i male razlike u vašim stavovima i uvjerenjima mogu donijeti veliku dobrobit, piše portal Ljepota i zdravlje.
Kako pozitivan pogled na život može uticati na naše zdravlje
Ono što optimizam čini tako moćnim jeste to što je on zasnovan na realizmu – ne radi se samo o jednostavnom mišljenju da će stvari biti u redu. Pravi optimisti su pragmatični, možda zato što skeniraju horizont da vide šta bi moglo poći po zlu, a zatim planiraju kako da riješe potencijalne zamke, kako bi stvari mogle krenuti kako treba. Drugim riječima, optimisti proaktivno rade na tome da se pozitivan ishod dogodi. Zauzvrat, oni postižu velike zdravstvene benefite, uključujući:
Duži život
Optimisti u odnosu na pesimiste imaju manji rizik od hroničnih bolesti kao što su dijabetes i oboljenja srca. To je zato što, djelimično, optimisti imaju i tendenciju da vode zdrav način života. Objašnjenje: ako očekujete dobre stvari za sebe, onda ste skloniji i da radite dobre stvari da biste uopšte krenuli u tom pravcu, kažu stručnjaci.
Manje stresa
Optimisti se bolje nose s tenzijom, što takođe znači da mogu regulisati porast nivoa hormona stresa – kortizola. Svi doživljavamo skokove kortizola, ali optimisti će se vjerovatno pozabaviti problemom direktno, što povećava njihove šanse da ga i riješe.
Manji rizik od depresije
Pozitivni obrasci razmišljanja mogu poslužiti kao neka vrsta „psihološke imunizacije”. Možemo se boriti protiv depresije na isti način na koji nas vakcine štite od virusa. Optimisti imaju tendenciju da više njeguju kvalitetne društvene kontakte, te tako imaju bolju podršku koja im služe kao sigurnosna mreža u teškim vremenima.
Sporije starenje
Pesimisti imaju tendenciju da posjeduju kraće telomere – ponovljene sekvence DNK koje formiraju zaštitne kape na krajevima naših hromozoma – od nepesimista, prema istraživanju sa Univerziteta Kalifornije, San Francisko.
Ovo znači da njihove telomere brže stare. Ćelije sa kraćim telomerama cirkulišu i oslobađaju velike količine inflamatornih proteina koji doprinose upali, što jeste mehanizam starenja.
Načini da postanete optimističniji
Dobre vijesti su da čak i ako vam ne ide prirodno od ruke, postoje provjereni načini da promijenite svoje stavove. Otprilike 25 do 30 posto optimizma je genetski određeno, a ostatak ima veze sa obrascima razmišljanja koje možemo kontrolisati. Koristite bilo koju strategiju ili sve od ponuđenih – da biste pokrenuli „uzlaznu spiralu pozitivnih misli”.
Koristite olovku
Istraživanja pokazuju da kada ljudi zapišu viziju svog ‘najboljeg ja’, sa što je moguće više detalja, a zatim ga vizualizuju po pet minuta dnevno sedmicu ili dvije postaju optimističniji.
Prestanite da iskrivljujete stvari
Često se pesimistički stav formira kad razmišljamo u stilu ‘sve ili ništa’ i vjerujemo da su naša trenutna osjećanja – očaj, bijes, povređenost – trajna. U ovakvim situacijama, povucite se korak unazad i mislite o sebi u trećem licu, pa ponovo procijenite situaciju. To će vam pomoći da budete objektivniji.
Provodite vrijeme s pozitivnim ljudima
Dobri odnosi su jedan od faktora koji najviše korelira sa zdravljem i srećom, prema Harvardskoj studiji o razvoju odraslih. Druženje snižava kortizol i aktivira dopamin, hormon sreće. Kada se okružite optimistima, povećavate šanse da postanete jedan od njih, jer su i ponašanje i majndset „zarazni”.
Provjerite realitet
Ljudi su delimično programirani da zamišljaju negativno i da predviđaju da će stvari poći naopako, kako bi se pripremili na baš sve što ih može sačekati u budućnosti. Ipak, neki od nas mnogo brinu i o stvarima koje se nikada neće dogoditi.
Da bi zaustavili razmišljanje o „sudnjem danu”, zapišite šta vas brine, a zatim da se vratite ovome mjesec dana kasnije, da vidite koje su se negativne stvari desile. To je provjera realnosti za naša očekivanja od budućnosti. I ovo nam može pomoći da s vremenom smanjimo brigu.
