Ovi dana primjetan je porast broja zaraženih novim koronavirusom u Bosni i Hercegovini, ali i u nekim drugim državama regiona i svijeta. Stoga se već uveliko govori o tome da je počeo drugi talas zaraze virusom Covid-19.
Brojni zvaničnici u BiH ali i drugim državama već naglašavaju da ovog puta neće doći do zatvaranja ekonomije, odnosno mjera ograničenja kretanja i rada koje su obilježile prvi val zaraze.
Takvu tvrdnju izrekao je federalni premijer Fadil Novalić, a sličnu tezu ranije je iznio, primjera radi, američki ministar finansija Steven Mnuchin, naravno govoreći o svojoj zemlji.
Naime, države su svjesne da ekonomski ne bi mogle izdržati ponovno gašenje kafića, hotela, igraonica, frizerskih salona i pojedinih fabrika.
No, uprkos činjenici da neće biti novih zatvaranja, porast slučajeva zaraze odrazit će se negativno na ekonomiju koja je već na koljenima zbog dešavanja iz prethodnih mjeseci.
To će se desiti prvenstveno iz psiholoških razloga. Poznata je izreka: „Psihologija je pola ekonomije“.
Kao prvo, građani će trošiti manje novca što je epidemiološka situacija lošija. Mnogi građani će vjerovatno trošiti samo na osnovne potrepštine i htjet će uštedjeti nešto novca zbog neizvijesnosti vezane za širenje virusa i ekonomska kretanja.
To će se negativno odraziti na prodaju, pa i na proizvodnju kompanija, a samim time i na radna mjesta. Osim toga, ljudi će manje putovati, pa će turizam i ugostiteljstvo trpjeti produžene posljedice.
Kao drugo, kompanije će manje investirati, također zbog neizvijesnosti. Firme će nastojati proizvodnju vratiti na nivo prije krize kako bi iskoristile postojeće kapacitete (naravno ako budu imale dovoljnu potražnju na tržištu). No, mnoge od njih se vjerovatno neće odlučivati na nove investicije, naprimjer u nove proizvodne pogone i prodajne objekte, dok situacija sa epidemijom ne bude jasnija.
Manje privatnih investicija direktno će se odraziti na smanjenu ekonomsku aktivnost, odnosno pad ili sporiji rast GDP-a.
Kao treće, više slučajeva zaraze znači strožiju primjenu nekih postojećih ograničenja, poput propisane distance u kafićima, ograničenja korištenja kabina u radnjama itd, što vodi ka manjem broju gostiju i slabijoj prodaji.
Sve ovo će se negativno odraziti na ekonomski rast i broj zaposlenih u BiH, čak i ako ne bude vraćanja ranijih mjera poput zabrane rada objekata, ukidanja javnog saobraćaja itd.
To istovremeno znači da bi vlasti hitno trebale donijeti dodatni paket podsticaja privredi jer je sada sasvim izvjesno da od brzog ekonomskog oporavka neće biti ništa, a da već izmučeni privredni sektor čekaju novi problemi.
D. Sinanović
